Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na svečanom otkrivanju spomen obilježja u Bajicama podignutog u čast 90. godišnjice Božićnog ustanka

Datum objave: 20.05.2009 18:39 | Autor: Govori i Izjave

Ispis Štampaj stranicu


MILO ĐUKANOVIĆ, PREMIJER CRNE GORE:
(Govor na otkrivanju Spomen obilježja povodom 90 godina Božićnog ustanka)


Dame i gospodo,
Ekselencije,
Uvaženi potomci crnogorskih ustanika,
Poštovani građani Crne Gore,

Obelisk Božićnom ustanku, nakon gotovo jednog vijeka, potvrđuje smisao žrtve tih naših hrabrih slobodara za ideju crnogorske nezavisnosti, koju ni njegov porazni ishod nije mogao zatrijeti ni zatamniti. Ovo je prvi spomenik posljednjem pokušaju Crnogoraca kobne 1918. i 1919. godine da oružjem odbrane ono što su smatrali smislom svog postojanja: svoju državu Crnu Goru, njen ugled i njeno pravo da bude ravnopravna sa saveznicima iz pobjedničke alijanse u Prvom svjetskom ratu, koji je promijenio geografsku kartu Evrope i odnose u tadašnjem svijetu. Slava kojom su se ovjenčali zauvijek je utkana u srž nacionalnog i državotvornog bića Crne Gore. Ta iskra vječnosti Crne Gore posebno blista u susret 21. maju Danu nezavisnosti.

Sa ove vremenske distance, nepristrasno sumirajući fakta o ovom istorijskom događaju, njegova tragika i značaj, bez obzira na ishod, u istoj su ravni sa mnogim slavnim crnogorskim pobjedama, kao što su bitke na Vučjem dolu ili Mojkovcu. Jasno, uvijek su na pravoj strani oni koji se bore za slobodu, za svoj identitet, za svoju državu i njeno dostojanstvo. Kroz odrednice tog vrijednosnog suda jedino se objektivno može posmatrati i Božićni ustanak 1919. godine.

Iz ponositih Bajica, sa ognjišta crnogorske samosvijesti, krenula je pobuna ''za pravo, čast i slobodu Crne Gore'', protiv zatiranja crnogorskog imena i crnogorske države. Ovdje su naši preci branili dostojanstvo i pravo na samobitnost crnogorskog naroda. Odavde je otpočela još jedna bitka za Crnu Goru, gerilska i emigrantska, kasnije antifašistička i oslobodilačka, poslije svega građanska i demokratska, koja je zauvijek okončana 21. maja 2006. godine. Savremena Crna Gora s ponosom njeguje svoju slobodarsku tradiciju, baštineći dobre odnose sa svim susjedima, na svom sigurnom evropskom putu.

Ovo je prilika da se prisjetimo crnogorskih besmrtnika iz svih istorijski teških razdoblja, koji su odanost svojoj zemlji izabrali za svoje znamenje, i koji su se žrtvovali za ostvarenje tog svetog cilja. Zato sa posebnim pijetetom, svojstvenim demokratskim i civilizovanim društvima, i na ovaj način čuvamo uspomenu na ljude koji su te 1919. godine dali svoje živote za svoju Crnu Goru. Pod ovim znamenjem izražavamo i ljudsko razumijevanje prema zabludama naših sunarodnika s druge strane nišana. Isključivost u zastupanju političkih ideja, konfrontiranje među najbližima, razvrstavanje na pravednike i krivce, rodoljube i izdajnike, na pobjednike i poražene kroz zlosrećno iskustvo Božićnog ustanka, brojne žrtve časnih crnogorskih vojnika i oficira, komita, heroja, ratnika i ustanika, i prizmu savremenih dostignuća u novoj Crnoj Gori djeluju kao utvare prošlosti.

Najbolji dokaz našeg svekolikog istorijskog trajanja i postojanosti državotvornog tkiva Crne Gore predstavljaju današnje tekovine na koje smo ponosni. Podrška državnoj politici kojom je tokom krvave jugoslovenske drame u bliskoj prošlosti očuvan mir u Crnoj Gori i učvršćena stabilnost, ostvaren ekonomski i demokrtski napredak, osnažene institucije sistema, multietnički sklad, tolerancija i suživot, zavrijeđeno poštovanje u regionu, u Evropi i međunarodnoj zajednici sigurna su garancija za blisko srećniju budućnost za sve naše ljude. Mi, koji imamo privilegiju
da izgrađujemo Crnu Goru po mjeri savremene evropske civilizacije i univerzalnih demokratskih standarda, na pravi način odužujemo dug prema našim slavnim precima koji su kroz istoriju očuvali čast i državni obraz Crne Gore.

Tragika tog vremena ogleda se i u činjenici da ni oni koji su nadživjeli gubitak svoje države, i okrenuli oružje protiv svojih najbližih, nikakvog dobra nijesu dočekali u toj novoj državi u kojoj je Crna Gora izbrisana sa zemljopisne mape. Neka nam to bude stalna opomena, ali i podsticaj da gradimo Crnu Goru sloge i međusobne tolerancije, evropski dom za sve ljude koji u njoj žive, bez obzira na različite političke, ideološke, nacionalne i vjerske predznake. Generacije u Crnoj Gori proživjele su mnoge drame, i izvojevale mnoge bitke, proživjeli vrijeme nastanka i nestanka, i ponovnog vaskrsnuća svoje države, od sablje i puške do olovke. Nema više bitaka koje se ne mogu riješiti mirnim i demokratskim načinom, novim građanskim viteštvom, i razboritim odlukama koje vode do izvjesne evropske budućnosti.

Siguran sam da je zauvijek iza nas ostavljeno emigrantsko doba Crne Gore, i zlo vrijeme u kom je Crna Gora bila ono što ona nije. I zato sa ovog uzvišenog mjesta još jednom poručujemo: nikad više državnog i nacionalnog poniženja i podređenosti tuđim interesima i ciljevima.

Neka je slava junacima Božićnog ustanka njome ovjenčavamo i naš praznik Dan nezavisnosti, 21. maj.

Dan koji praznujemo, s punim pravom i neskrivenim ponosom, kao pobjedu svih crnogorskih pobjeda!

Neka nam je srećan Dan nezavisnosti!

Neka je vječna Crna Gora!



Bajice, 20. maj 2009. godine