Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade RCG Željka Šturanovića časopisu'' CG Ekonomist''

Datum objave: 04.09.2007 15:31 | Autor: Intervjui

Ispis Štampaj stranicu


Vlada će do kraja godine pripremiti Nacionalni program za integraciju (NPI) Crne Gore u Evropsku uniju. To je ključni dokument u godinama koje slijede, koji će služiti kao sredstvo koordinacije reformi na putu ka EU, biti osnova za godišnji plan rada Vlade i služiti kao transparentna i dobro organizovana informacija Evropskoj komisiji i članicama EU s jedne strane, i crnogorskom društvu, s druge strane. NPI će obuhvatiti period 200812. u kojem će biti definisane ključne reforme neophodne za unutrašnju pripremu Crne Gore za preuzimanje obaveza koje proističu iz budućeg punopravnog članstva u EU, kaže premijer Željko Šturanović u intervjuu za CG Ekonomist.

Crna Gora ima lidersku poziciju u regionu, pa i šire, ističe premijer i ukazuje da je naša zemlja i dalje izuzetno atraktivno investiciono područje i po trendu rasta investicija.

"U prvih šest mjeseci uloženo preko 280 miliona eura stranih investicija, pa sa sigurnošću možemo očekivati da se premaši planirani nivo od 400 miliona eura. U porastu je i registracija inostranih firmi, koje žele da ulažu u Crnu Goru, a podaci govore da je krajem 2006. godine registrovano 3.070 takvih firmi."

Šturanović ukazuje da je OECD-ov finalni izvještaj indeksa investicionih reformi pozicionirao investicionu, poresku, regulatornu i politiku jačanja administrativnih kapaciteta na visokom nivou, s preporukom da se u narednom periodu napori usmjere na još efikasniju borbu protiv korupcije, dalju promociju investicija i jačanje politike konkurencije.

Koliko ste zadovoljni stranim ulaganjima u Crnoj Gori?

-Vlada je usvojila Strategiju za podsticanje stranih direktnih investicija i liberalizacijom zakonske infrastrukture učinili podsticajnim ambijent za ulaganje ino kapitala. Crna Gora je i dalje izuzetno atraktivno investiciono područje i po trendu rasta investicija, kako na ukupnom nivou, tako i po glavi stanovnika, ima lidersku poziciju u regionu, pa i šire. To potvrđuje i dobra pozicioniranost Crne Gore u uglednim i referentnim inostranim časopisima. U prošloj godini ostvaren je visok nivo priliva stranih investicija u iznosu od 645 miliona
eura i taj trend je nastavljen u ovoj godini, tako da je u prvih šest mjeseci uloženo preko 280 miliona eura stranih investicija, pa sa sigurnošću možemo očekivati da se premaši planirani nivo od 400 miliona eura.

Osim kupovine nekretnina i ulaganja u turističke kapacitete očekujete li snažnije investicije i u drugim oblastima?

- Iako je preko trećine stranih direktnih investicija u 2006. godini uloženo u nekretnine, postoje realna očekivanja u pogledu valorizacije ambicioznih investicionih planova ovih investitora i potpunijeg dejstva multiplikativnog efekta po tom osnovu.

Predstoji intenzivna aktivnost na realizaciji značajnih razvojnih i infrastrukturnih projekata u oblasti putne infrastrukture, na realizaciji regionalnih projekata u oblasti vodosnabdijevanja, projekata odlaganja čvrstog otpada i tretmana otpadnih voda, očuvanju zaštite životne sredine, kao i u oblasti lokalne infrastrukture. Očekujem povećanje interesa inostranih investitora za ulaganja na području manje razvijenih opština, što je od posebnog značaja za postizanje uravnoteženijeg regionalnog razvoja.

Tim ekonomista nedavno je Vladi dostavio treću verziju agende ekonomskih reformi, koju Vaš koalicioni partner Socijaldemokratska partija nije podržala. Šta će biti sa tom agendom?
- Još je u Agendi ekonomskih reformi, usvojenoj marta 2005. godine, koja pokriva razvojni period do kraja 2007. zapisano da će, u srednjoročnoj perspektivi razvoja, crnogorska ekonomija dostići ''visok stepen usklađenosti domaćeg zakonodavstva, procedura i institucija s pravnim poretkom EU, na strateškom putu pridruživanja. U međuvremenu, kroz usvajanje veoma ambicioznog i zahtjevnog programa rada Vlade za 2007. godinu, a posebno nakon parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU,
ta razvojna strategija postala je još jasnija.

Samo u ovoj godini, ona podrazumijeva da Crna Gora, kao nezavisna država treba da donese svoj Ustav, čitav set novih zakonskih propisa, novi prostorni plan, kao i važne sektorske strategije, kakve su npr. strategija energetike i strategija razvoja saobraćaja. Sve ove aktivnosti zahtijevale su izradu novog, srednjoročnog razvojnog dokumenta.

Taj novi dokument, koji treba da definiše razvojni okvir Crne Gore u procesu implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU u periodu 2008-12. godine, odlukom Vlade iz juna ove godine, biće Nacionalni program za integraciju (NPI), kao ključni dokument u godinama koje slijede, i koji ćemo pripremiti do kraja godine. Ovaj dokument neće služiti samo kao sredstvo koordinacije reformi na putu ka EU i osnova za godišnji plan rada Vlade, već i kao transparentna i dobro organizovana informacija Evropskoj komisiji i članicama EU s jedne strane, i crnogorskom društvu, s druge strane, o planiranim reformama. NPI će obuhvatiti period 200812. u kojem će biti definisane ključne reforme neophodne za unutrašnju pripremu Crne Gore za preuzimanje obaveza koje proističu iz budućeg punopravnog članstva u EU.

U tom smislu, svakako će se pomenuta verzija agende jednim dijelom koristiti u koncipiranju određenih politika tokom izrade NPI, a koristiće je i pojedini resori u Vladi u definisanju strateških dokumenata u svojoj oblasti. Inače, o pomenutoj verziji agende Vlada nije posebno odlučivala, niti je naš pristup da razvojna pitanja i dokumente analiziramo polazeći od
stavova koalicionih partnera. Ovakav stav smo zauzeli na osnovu procjena u Vladi, programskih prioriteta u drugoj polovini 2007. godine i naših administrativnih kapaciteta da te prioritete uspješno i na vrijeme realizujemo.

SDP je nekoliko puta iznijela drugačija mišljenja od većinskog u Vladi. Može li se to smatrati ponekad protivljenjem ministara smjernicama Vlade? Da li je Vaša Vlada u krizi?
- Principi i sistem funkcionisanja koaliconih Vlada su poznati i aktuelna Vlada je, poštujući izbornu volju građana, konstituisana i funkcioniše na tim principima. Povjerenje mandatara koje mi je dato obavezuje me, i kao profesionalca i kao političara, da sa članovima Vlade, te principe poštujemo u maksimalno mogućoj mjeri u datim okolnostima. Isto tako odgovornost ove Vlade i u institucionalnom, i u političkom smislu, zahtijeva dobro osmišljenu i definisanu programsku aktivnost, redovno praćenje dinamike i rezultata realizovanih aktivnosti. Oba ta segmenta su pod našom punom pažnjom, odluke uglavnom donosimo jednoglasno i sa konkretnim učincima Vlade sam zadovoljan. Sama činjenica različitog gledanja na neke probleme je nedovoljan argument za konstataciju da je Vlada zbog toga u krizi. Odluke Vlade, u najvećoj mjeri, donose se jednoglasno u atmosferi punog uvažavanja i najboljih predloga i argumenata, bez obzira od kojeg koalicionog partnera oni dolaze. Moja namjera jeste da, bez obzira što sam potpredsjednik DPS-a, ne dijelim članove Vlade po osnovu njihove partijske pripadnosti, niti
cijenim kvalitet ponuđenih rješenja po tome ko ih predlaže, već želim da Vlada u najvećoj mogućoj mjeri djeluje jedinstveno i donosi najbolje odluke u interesu svih građana i ukupnog razvoja Crne Gore.

Cilj svake Vlade je povećanje kvaliteta života građana. Šta je urađeno na tom planu?
- Svakako, jedan od prioriteta Programa rada Vlade je povećanje kvaltieta života naših građana. S obzirom da su posljedice svih prethodnih događaja i tranzicije u posljednjih petnaest godina najdirektnije osjetili, i ne samoosjetili, već i podnosili naši građani, normalno je da su njihova očekivanja na tom planu i najveća.
Povećanje životnog standarda, smanjenje siromaštva, jačanje pravne
sigurnosti, uvođenje države u savremene međunarodne integracije, naša su temeljna opredjeljenja. Svjestan sam svih problema i teškoća sa kojima se
danas suočavamo i da takvo stanje svakako nije idealno, ali isto tako sam uvjeren da to nije nešto što je specifičnost Crne Gore. Sa mnogim od problema sa kojima se suočavamo, suočavaju se i sve zemlje koje prolaze ove faze razvoja, kao i daleko razvijenije i organizovanije države sa većom demokratskom tradicijom nego što je ima Crna Gora. Ne uzimajući to kao
opravdanje, naglašavam da će ova Vlada punim kapacitetom raditi na prevazilaženju tih problema, a u najširem interesu svih naših građana.

Poboljšanje kvaliteta života je neminovan proces i zaista ulažemo maksimalne napore za ostvarivanje tog strateškog cilja. Da rezultate imamo govore i konkretni podaci ostvarivanja ekonomske politike za tekuću godinu.
Krenuli smo u realizaciju niza kapitalnih investicija, od vitalnog značaja za razvoj Crne Gore, a o kojima se već duži period govorilo. Tu, prije svega, mislim na realizaciju regionalnog vodovoda, pripremu i izradu
prostorne planske dokumentacije za početak izgradnje auto puteva. Nastavili
smo aktivnosti na daljoj izgradnji putnog pravca Risan Nikšić Žabljak,
izgradnji lokalne infrastrukture, objekata u oblasti zdravstva, školstva i drugih objakata od značaja za poboljšanje uslova i kvaltieta života naših građana. Važno je napomenuti da smo održali makroekonomsku stabilnost i obezbijedili dalju konsolidaciju javnih finansija. Društveni proizvod raste
po stopi od 6,9 odsto, ostvarena je stabilnost cijena i smanjeni troškovi života. Smanjen je i nivo javne potrošnje i učešća javnog duga u bruto društvenom proizvodu.Uredno se servisiraju budžetske obaveze iz oblasti socijalne i dječje zaštite i ostvaruju pozitivni trendovi rasta zarada i penzija. Nastavljen je trend pada stope nezaposlenosti, koja je svedena na nivo od 12 odsto.

Dinamično rastu aktivnosti u djelatnostima od našeg razvojnog prioriteta,
tako da, npr. u turizmu imamo porast prometa od 25 odsto i prihoda između 25 i 30odsto.

Vraćeno je povjerenje u bankarski sistem, koji je privatizovan i konsolidovan, što potvrđuju podaci o porastu štednje građana za 160 odsto u junu u odnosu na isti mjesec prošle godine, o dinamičnom rastu depozita, urednom servisiranju obaveze stare devizne štednje prema građanima, kao i padu kamatnih stopa.

Na tržištu kapitala u kontinuitetu se ostvarju pozitivni trendovi, za prvih šest mjeseci o.g. ostvarena je kapitalizacija 5,6 mil eura i 440 mil
eura prometa. Evidentno je da privatizovana preduzeća uz moderni i dobro osmišljeni menadžement, izmijenu organizacione strukture rada unapređuju svoju konkurentnost i poslovne rezultate.
Neki eksperti smatraju da Crna Gora treba da se svede na mikrodržavu, čiji
bi se ekonomski rast zasnivao na stranom kapitalu. Da li je to dobar put?
- Ekonomski rast je proces kome teži svaka vlast, nezavisno od nivoa razvijenosti i oblika političkog sistema konkretne države. To je gotovo podjednako važan cilj, kako država u tranziciji i onih najmanje razvijenih, ekonomski politički i demokratski najrazvijenih zemalja. Za realizaciju krupnih infrastrukturnih projekata, koji bi podstakli ekonomski razvoj, CrnaGora nema sopstvenog kapitala i mi ga moramo tražiti na tržištu kapitala,
zaduživanjem kod domaćih banaka ili u inostranstvu kod međunarodnih
finansijskih institucija (Svjetska banka, Evropska invsticiona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj). U osnovi svakog opredjeljivanja za konkretni model su interesi onih koji traže i onih koji nude sredstva, kao i
mogućnosti ispunjavanja obostranih obaveza. Od toga će, u konačnom, zavisiti da li je to, ili nije, dobar put.
Problem Crne Gore je i robni deficit. Unija poslodavaca je prije nekoliko dana pozvala Vladu da zaštiti domaće proizvođače od uvoznika.

- Problem deficita je već dugo prisutan i značajnim dijelom je posljedica
strukture privrede, njene nedovoljne konkurentnosti na inostranom tržištu, a dijelom i trenutno snažnog investiranja i priliva inostranog kapitala, po osnovu čega rastu i potrebe za većim uvozom.
Mi smo strateški definisali nužnost jačanja i podsticanja izvoza, gdje
zapažene rezultate već počinju da ostvaruju novoformirani proizvodni
kapaciteti, kao i subjekti u sektoru usluga.
Agro budžet je u 2007 godini veći za 23 odsto od budžeta u prethodnoj godini i u gotovo cijelom iznosu je usmjeren ka jačanju pozicije poljoprivrednog proizvođača, odnosno poboljšanju njegove konkurentnosti. Ove godine poljoprivredni proizvođači su ostvarili dvostruko veći izvoz voća i
povrća nego u pretnodnoj godini, tako da je za 6 mjeseci izvezeno 6.500 tona voća i povrća, a u cijeloj prošloj godini samo 3.600 tona. U vrijeme kada težite pridruživanju EU i STO, vrlo je nepopularno pribjegavati mjerama za obezbjeđivanje nerealne konkurentnosti i zaštite svojih proizvoda, ali u tom prelaznom periodu, često i mimo volje i pravila, se pribjegava takvim
mjerama. Zbog toga će Crna Gore dosljedno primjenjivati sve mehanizme
zaštite od nelojalne konkurencije, koji su definisani u Zakonu o spoljnoj trgovini.

Crna Gora je često bila na meti kritika zbog šverca, prije svega cigareta. Kakvo je sada stanje u toj oblasti?
- Vlada Republike je u februaru 2007. godine usvojila Akcioni plan za suzbijanje legalne trgovine cigaretama i formirala operativni tim za njegovu realizaciju. Ostvareni su vrlo zapaženi rezutlati na suzbijanju krijumčarenja cigareta, i povećanju legalnog prometa cigareta, što jepovećalo budžetske prihode od akciza na uvozne cigarete sa 965.268,89 eura u
prvoj polovini prošle godine na 3.988.039,73 eura krajem prvog polugođa ove godine, što sa prihodima od PDV-a i carina dostriže iznos od 5,7 miliona eura. Legalizacijom tržišta ovih poizvoda raste i interes svjetskih
kompanija za proizvodnju cigareta, poput Filipa Morisa, koji je nedavno dobio licencu veletrgovca cigaretama, a u skoro se očekuje i dolazak još nekih vodećih proizvođača i duvanskih brendova. Za šest mjeseci ove godine na domaćem tržištu, prodato je od strane registrovaih trgovaca na veliko ukupno 524,5 tona cigareta, što je skoro dvostruko više u odnosu na uporedni peirod, dok je promet samo uvoznih cigareta, koje su uglavnom bile predmet ilegalne trgovine, utrostručen. Na osnovu ostvarenih rezultata na legalizaciji prometa duvanskih proizvoda nadležni organi procjenjuju da je u
relativno kratkom periodu crno tržište cigereta skoro prepolovljeno ili smanjeno za 20 25 odsto, što potvrđuje i porast budžetskih prihoda po ovom osnovu.


Ekonomsko socijalni savjet najvažnije tijelo socijalnog dijaloga.
- Zaista pridajem pun značaj radu Ekonomsko socijalnog savjeta, kao
tripartitnoj instituciji u kojoj, preko svojih predstavnika, učešće imaju
Vlada, Vijeće saveza sindikata Crne Gore i Unija poslodavaca. Javnosti je
poznato, da smo zajedničkim potpisivanjem Sporazuma to i potvrdili, kao i to
da smo imali punu međusobnu koordinaciju i saradnju resornih ministarstava
na definisanju mnogih zakonskih rješenja i svih pitanja koja su inicirana od
strane ovih partnera.Reformom radnog zakonodavstva i učalanjenjem u
Međunarodnu organizaciju rada(MOR) prihvatili smo, između ostalog, obavezu
jačanja socijalnog dijaloga i tripartizma, a nametnula se potreba donošenja
posebnog Zakona o ekonomsko-socijalnom savjetu, kojim bi se definisali
predmet i način rada, sastav, nadležnosti i izvori finansiranja. Vlada je
već utvrdila predlog tog zakona i dostavila ga Skupštini na usvajanje. Ovim
zakonom urediće se razvoj socijalnog dijaloga i tripartizma, kao i jačanje
socijalne kohezije u Crnoj Gori, jer je od izuzetnog značaja da Vlada, njene
institucije i lokalni organi uprave poštuju principe reprezentativnosti,
nezavisnosti, autonomije i nemiješanja u unutrašnja pitanja sindikalnih i
poslodavačkih organizacija, što je u skladu sa konvencijama, preporukama i
standardima MOR-a i EU. Polazeći od principa ravnopravnosti socijalnih
partnera ovim zakonom se Ekonomsko socijalni savjet definiše kao
najvažnija institucija socijalnog dijaloga, obavezuju predstavnici
sindikata, poslodavaca i Vlade da na odgovoran i konstruktivan način
oblikuju ekonomsko socijalnu politiku, što će imati pozitivan uticaj na oblast rada, preduzetništva, konkurentnosti i razvoja crnogorske ekonomije, očuvanje i poštovanje socijalne dimenzije u privatizacionom postupku i druga pitanja. Naša očekivanja su da Ekonomsko socijalni savjet svojim djelovanjem doprinese suštinskom i efikasnom socijalnom dijalogu u Crnoj Gori, bržem rješavanju naslijeđenih ekonomsko-socijalnih problema, ubrzanom privrednom oporavku i!
punoj integraciji Crne Gore u EU.

Neću se kandidovati za predsjednika
Da li postoji mogućnost da se kandidujete za predsjednika države i ako
nećete da li ja Vaša partija odlučila ko će biti njen kandidat?
- O tome, najiskrenije, ne razmišljam. Jedini motiv mog političkog angažovanja je da u granicama ličnih mogućnosti svojim konkretnim radom doprinesem stvaranju uslova da vrijeme tranzicije Crne Gore prođe što bezbolnije i sa što manje negativnih efekata. Moje lično opredjeljenje, je da sa pozicije predsjednika Vlade radim u najširem interesu naših građana, bez obzira na njihovu političku, vjersku ili etničku pripadnost i da jačanjem institucija stvaramo povoljan ambijent za ekonomski i opšti napredak Crne Gore i njeno što brže priključivanje EU. Pitanju izbora
kandidata za predsjednika Republike u našoj partiji, prilazimo veoma ozbiljno i sa težnjom da ispoštujemo sva demokratska načela i principe, Statut i druge političke odluke DPS-a. Kao što je poznato, DPS je partija sa
širokim kadrovskim potencijalom i razvijenom organizacionom strukturom i ona
će u narednim mjesecima, u proceduri predviđenoj Statutom, donijeti odluku o
svom kandidatu na predsjedničkim izborima. Želim da istaknem da, aktuelni
predsjednik Republike, uspješno, kvalitetno i referentno obavlja svoju funkciju.

Novi Ustav narednih mjeseci?
- Čvrsto vjerujem da ćemo u narednih nekoliko mjeseci dobiti prvi Ustav
nezavisne Crne Gore.Vjerujem da su u proteklom periodu, na konstruktivan i demokratski način izdiskutovana neka otvorena pitanja i da slijedi konkretizacija tekstualnog sadržaja, postupka i načina usvajanja najvišeg pravnog akta. Mislim da to moramo uraditi što efikasnije i racionalnije iz
više razloga, a ističem samo tri. Prvo, neophodno je da Crna Gora što brže svoju nezavisnost uobliči i definiše najvišim pravnim aktom. Drugo, donošenje novog Ustava je uslov za pripremu i usvajanje niza strateških zakonskih propisa. I treće, bilo bi veoma dobro da našoj domaćoj i
međunarodnoj javnosti pokažemo da smo sposobni da, bez obzira na postojeće
političke razlike, obezbijedimo širi dogovor o najvažnijim pitanjima ove države. Parlament je najbolje mjesto za donošenje tako važnog dokumenta.

Skupštinska procedura je najbolji put za postizanje dogovora između opozicije i vlasti. Optimista sam da se Ustav može donijeti najmanje dvotrećinskom većinom u Skupštini i da treba iskoristiti sve mogućnosti da se u dogovoru parlamentarnih političkih partija to i obezbijedi. U protivnom, ukoliko se moj optimizan pokaže nerealnim, zakonom je predviđen i drugi način za donošenje ustava, a to je referendum.

Povećanje cijene električne energije svakako će se odraziti na ukupno povećanje cijena, ali ne u mjeri da ugrozi cjenovnu stabilnost. Pri ovakvim
trendovima nerealne su procjene o mogućem ''socijalnom udaru'', kaže za CG Ekonomist premijer Željko Šturanović, komentarišući opasnost socijalanog udara uslijed naglog rasta cijena.

Premijer podsjeća da je Vlada svojim posebnim programom mjera zaštitil one kategorije stanovništva koje bi mogle doći pod udar takvog povećanja
cijena struje, što govori da Vlada sa posebnim oprezom prati taj segment od uticaja na standard naših građana.

Svjedoci smo svakodnevnih poskupljenja. Mnogi se plaše i socijalnog udara.
Šta Vaša Vlada može da učini da ga spriječi?
- Ne bih se složio sa Vašom kosntatacijom. U kontinuitetu zadnjih godina ostvarujemo makroekonomsku stabilnost, a to će reći i cjenovnu stabilnost.

Kretanje cijena je u definisanim planskim okvirima i Vlada sa posebnom pažnjom prati kretanja u tom sektoru. U junu su cijene na malo povećane za 0,2 odsto u odnosu na maj, dok je to povećanje u odnosu na jun 2006. godine 2,2 odsto, a u komulativnom iskazu za 0,2 odsto. Troškovi života bili niži
za 0,6 procenata u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na jun iz prošle godine povećani su za 1,6 odsto. Indikator postepenog rasta životnog standarda je i povećanje zarada. Tako
je prosječna zarada bez poreza i doprinosa u junu mjesecu isplaćena na nivou od 335 eura, a potoršačka korpa je bila na nivou od 281,5 eura.

Pri ovakvim trendovima nerealne su procjene o mogućem ''socijalnom udaru''. Vjerujem da pri tome svoju konstataciju zasnivate na posljednjem povećanju cijena elektirčne energije. Taj rast će se, svakako, odraziti na ukupno povećanje cijena, ali ne u mjeri da ugrozi cjenovnu stabilnost. Vlada je svojim posebnim programom mjera zaštitila one kategorije stanovništva koje bi mogle doći pod udar takvog povećanja, što govori da sa posebnim oprezom pratimo taj segment od uticaja na standard nasih gradjana.