Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Željka Šturanovića dnevnom listu Pobjeda

Datum objave: 03.08.2007 17:11 | Autor: Intervjui

Ispis Štampaj stranicu


Shodno vlastitim kapacitetima, reformom procesa širenja kroz budući ugovor EU i procesima stabilizacije samog regiona, procijenili smo da ćemo kroz ubrzane evropske integracije kvalitetnije i brže realizovati vlastite ekonomske, političke i razvojne interese. Jasno nam je da se vrata Evropske unije otvaraju u Crnoj Gori i regionu, a ne u Briselu.

Intenziviran je proces pridruživanja Crne Gore u međunarodne, političke i finansijske institucije. U januaru smo postali članica MMF i Svjetske banke, a u maju članica Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije i predano radimo na ispunjavanju obaveza koje proističu iz tog članstva. Sticanjem nezavisnosti, razvili smo intenzivnu diplomatsku aktivnost, tako da danas imamo uspostavljene diplomatske odnose sa preko 90 zemalja iz Evrope i van nje, kaže Željko Šturanović, predsjednik Vlade Crne Gore, odgovarajući na pitanje - koji su ključni uspješni potezi njegovog kabineta u prvom polugodištu 2007. godine.

Posebno je značajno da smo krajem prošle godine završili pregovarački proces o pridruživanju Evropskoj uniji, i u martu ove godine u Podgorici parafirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji bi, nakon redovne tehničke procedure u zemljama članicama EU, trebao biti, kako se očekuje, potpisan 15. oktobra 2007. godine u Luksemburgu. Potpisivanje sporazuma doživljavamo kao afirmaciju evropskog puta Crne Gore, ali i više od toga, kao dodatni podstrek za harmonizaciju zakonodavstva, jačanje institucija i sprovođenje zajedničkih evropskih politika. Vlada je usvojila Akcioni plan za implementaciju preporuka iz Evropskog partnerstva, na bazi dokumenta Evropsko partnerstvo za Crnu Goru. Usvojen je i Akcioni plan za jačanje administrativnih kapaciteta.
Isto tako, parafirali smo i Sporazum o viznim olakšicama i Sporazum o readmisiji između Crne Gore i EU. Sporazum o viznim olakšicama predstavlja prvi značajan korak prema punoj liberalizaciji, odnosno bezviznom putnom režimu sa EU. Otvaranje evropskih granica smatramo važnim i već smo naišli na razumijevanje za otvaranje zajedničkog aplikacionog centra za vize u Podgorici, čime bi doprinijeli ubrzanju procedura i izdavanje viza za crnogorske građane za one zemlje EU koje nemaju svoja diplomatska predstavništva u Crnoj Gori. Pokrenuta je i procedura za otvaranje kancelarije delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori. Vlada Crne Gore je prihvatila tekst Sporazuma o uspostavljanju i privilegijama i imunitetima delegacije Komisije Evropskih zajednica u Republici Crnoj Gori i odobrila njegovo potpisivanje, što je nedavno u Briselu realizovao naš ministar inostranih poslova. Važno je da u nekoliko riječi kažem nešto i o IPA programu. Instrument za predpristupnu pomoć (IPA) je program pomoći EU zemljama kandidatima i državama potencijalnim kandidatima, koja će biti usmjerena na usklađivanje s propisima EU, izgradnji institucija, unapređenje regionalne i prekogranične saradnje, razvoj građanskog društva, kao i pomoć usmjerena na pripremu za korišćenje strukturnih fondova. Planirana sredstva IPA fonda za Crnu Goru za period 2007-2010. iznose 131,3 miliona eura. Takođe, Vlada je u maju ove godine prihvatila dokument Strategija saradnje RCG sa grupom Svjetske banke. Strategija Svjetske banke koncipirana je u pravcu postizanja strateških ciljeva Crne Gore neophodnih za njeno članstvo u EU, u smislu podržavanja ciljeva Vlade, zacrtanih ekonomskom politikom za 2007. godinu. Republika Crna Gora je primljena u program NATO - "Partnerstvo za mir", i na tom planu smo realizovali više aktivnosti, koje proističu iz tog članstva. Mislim na pripremu prezentacionog dokumenta, a nakon toga i na pripremu sistemskih zakona, Zakon o odbrani i Zakon o Vojsci, koje je nedavno Skupština RCG usvojila. Krenuli smo u realizaciju niza kapitalnih investicija, od vitalnog značaja za razvoj Crne Gore, a o kojima se već duži period govorilo. Tu, prije svega, mislim na realizaciju regionalnog vodovoda, pripremu i izradu prostorne planske dokumentacije za početak izgradnje autoputeva. Nastavili smo aktivnosti na daljoj izgradnji putnog pravca Risan-Nikšić-Šavnik-Žabljak, izgradnji lokalne infrastrukture, objekata u oblasti zdravstva, školstva i slično. Takođe, Vlada je usvojila i organizovala javne rasprave o nizu dokumenata strateškog značaja, između ostalih, Nacrt prostornog plana, Prostornog plana za posebne namjene, Nacrt strategije razvoja energetike do 2025. godine, zatim Strategiju razvoja pravosuđa do 2011. godine, Strategiju odbrane, inovirali Strategiju razvoja smanjivanja siromaštva, pripremili i Skupštini dostavili niz važnih zakona iz različitih oblasti, koji su usaglašeni sa međunarodnim standardima. Posebno je važno napomenuti da održavamo makroekonomsku stabilnost, da smo obezbijedili dalju konsolidaciju javnih finansija, o čemu govori i niz pokazatelja iz Analize ostvarivanja ekonomske politike za šest mjeseci ove godine koju je Vlada nedavno usvojila. Definisani ekonomski ciljevi u velikom dijelu se realizuju na nekim sektorima i bržom dinamikom od projektovane. Društveni proizvod raste po stopi od 6,9 odsto, ostvarena je stabilnost cijena, i smanjenje troškova života. Smanjen je i nivo javne potrošnje i učešća javnog duga u bruto društvenom proizvodu. Nastavljen je trend pada stope nezaposlenosti, koja je svedena na nivo od 12,6 odsto, što je daleko niže od planirane (19,3 odsto), na godišnjem nivou. To govori da se Nacionalna strategija zapošljavanja 2007-2010. godine, takođe, realizuje brže od planiranog nivoa. Poseban kvalitet predstavlja brže upošljavanje mladih visokoobrazovanih kadrova što govori i o kvalitetnoj promjeni. Uredno se servisiraju budžetske obaveze iz oblasti socijalne i dječje zaštite i ostvaruju pozitivni trendovi rasta zarada i penzija. Dinamično rastu aktivnosti u djelatnostima od našeg razvojnog prioriteta, tako da na primjer u turizmu imamo porast prometa od 25 odsto i prihoda između 25 i 30 odsto. Crna Gora je i dalje izuzetno atraktivno investiciono područje, i po trendu rasta investicija, kako na ukupnom nivou, tako i po glavi stanovnika, ima lidersku poziciju u regionu, pa i šire. To potvrđuje i dobra pozicioniranost Crne Gore u uglednim i referentnim inostranim časopisima. U prvih pet mjeseci uloženo je 250 miliona eura stranih investicija, tako da sa sigurnošću možemo očekivati da se premaši planirani nivo od 400 miliona eura. I za finansijski sektor, takođe mogu reći da po ostvarenim stopama zaista bilježimo izuzetno pozitivne rezultate. Vraćeno je povjerenje u bankarski sistem, koji je privatizovan i konsolidovan, što potvrđuju podaci o porastu štednje građana za 160 odsto u junu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine, o dinamičnom rastu depozita, urednom servisiranju obaveza stare devizne štednje prema građanima, padu kamatnih stopa, istina, ne još uvijek poželjnom dinamikom, ali računamo sa nastavljanjem takvog trenda.

Budžetska politika je, takođe, realizovana ubrzanom dinamikom, tako da je suficit za period od šest mjeseci daleko iznad planiranog na godišnjem nivou. Afirmativna je i činjenica da uz porast fiskalnih prihoda istovremeno imamo u šestomjesečnom periodu i pad rashoda za 18,7 odsto u odnosu na planirani nivo. Povećana je i fiskalna disciplina, o čemu govori podatak da je za šest mjeseci ove godine naplaćeno preko 31 milion eura, takozvanog delikventnog duga nastalog u ranijim periodima. Na tržištu kapitala u kontinuitetu se ostvaruju pozitivni trendovi, za prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 440 miliona eura prometa, tako da na današnji dan kapitalizacija preduzeća koja se kotiraju na berzama dostiže nivo od 5,6 miliona eura. Dodatni podsticaj očekujemo uključivanjem penzijskih investicionih fondova na tržištu kapitala, što sve nagovještava i promjenu strukture formiranja društvenog proizvoda, nekada dominantno učešće primarnog sektora postepeno ustupa mjesto povećanom učešću sektora tercijalnih djelatnosti i usluga. Vlada je usvojila Plan privatizacije za 2007. godinu kojim je predviđena dinamika i modeli privatizacije za oko 60 preduzeća, među kojima su i "Duvanski kombinat" AD Podgorica, Institut "Dr Simo Milošević" AD Igalo, "Jadransko brodogradilište" AD Bijela, AD Mlin "Muharem Asović" AD Nikšić, male hidroelektrane, NIO "Pobjeda" AD Podgorica i "Lovćen osiguranje" AD Podgorica i dr.

Čime ste nezadovoljni, a programski je bilo definisano sasvim drugačije?
- Ozbiljnost pristupa Vlade na čijem sam čelu, i naša odgovornost u institucionalnom i političkom smislu, zahtijevaju dobro osmišljenu programsku aktivnost. Godišnji program ove Vlade, polazeći od mandata koji smo dobili, definisao je obaveze i aktivnosti koje proizilaze iz naših reformskih politika u pojedinim sektorima sistema, zatim obaveze na sektoru pridruživanja EU i tekuće, operativne obaveze analiziranja stanja u pojedinim oblastima, kao i preduzimanje konkretnih mjera. Sasvim je prirodno da realan život ide svojim tokom i često nametne neke obaveze koje objektivno nijeste mogli ni predvidjeti, ali im morate posvetiti pažnju. Tako smo, u proteklom periodu, na sjednicama Vlade, razmatrali jedan broj obaveza planiranih za treći i četvrti kvartal, kao i 432 tačke koje nijesu bile planirane u startu, a po svom značaju i važnosti su ta pitanja zahtijevala da ih Vlada razmotri. Isto tako, ponekad anticipirate i neke teme, najčešće iz želje da problem što brže fokusirate i riješite, a kasnije vidite da je to iz objektivnih razloga nemoguće, čak i neracionalno, pa je i zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo, kako vi kažete, relativno. Po tome se ni ova Vlada bitnije ne razlikuje od svih prethodnih, niti će se buduća vlada razlikovati od sadašnje. Jedan od metoda rada ove Vlade je da tematski i hronološki prati realizaciju ovog programa. U principu, nikada u potpunosti ne možete biti zadovoljni sa onim što radite, čak to nije ni dobro. Naime, nezadovoljan sam time što često sporo shvatamo potrebu bržeg mijenjanja stanja i potrebu rješavanja konkretnog problema, a što je često proizvod nedovoljnog sagledavanja globalnog značaja konkretnog problema. Navešću samo primjer realizacije projekata čvrstog otpada. Urađeni su master planovi i predviđena izgradnja regionalnih deponija, ali proces usaglašavanja lokalnih samouprava o njihovoj lokaciji nikako da se dovede do kraja. Međutim, to ne može ići u nedogled, jer ćemo ubrzano raditi na rješavanju ovog problema. No, najširoj javnosti je omogućeno da prati i procjenjuje uspješnost našeg rada, a s obzirom na do sada urađeno, zadovoljan sam sa realizacijom programa i vjerujem da ćemo ono što smo programirali u najvećem dijelu i realizovati.

Šta su prioriteti do kraja godine?
- Učlanjenje u EU je osnovni strateški cilj Crne Gore. Ovaj proces će u dužem periodu zaokupljati crnogorsku unutrašnju i spoljnu politiku. U Crnoj Gori postoji sveukupna saglasnost o potrebi integracije u EU, kako u javnosti, tako i u političkom establišmentu, što daje dodatan impuls za ubrzani napredak prema ovom cilju. Shodno vlastitim kapacitetima, reformom procesa širenja kroz budući ugovor EU i procesima stabilizacije samog regiona, procijenili smo da ćemo kroz ubrzane evropske integracije kvalitetnije i brže realizovati vlastite ekonomske, političke i razvojne interese. Jasno nam je da se vrata EU otvaraju u Crnoj Gori i regionu, a ne u Briselu. Dakle, jedan od naših prioriteta je, svakako, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i njegovo sprovođenje, što podrazumijeva donošenje određenih dokumenata, jačanje administrativnih kapaciteta i budžetskih resursa, kao i uspostavljanje organizacione strukture koja će na najbolji način ispratiti i realizovati proces pridruživanja EU. U tom smislu, veoma važna je izrada nacionalnog plana za implementaciju sporazuma o čijoj izradi smo donijeli odluku na sjednici Vlade, a koji treba da završimo do početka 2008. godine. Takođe, planiramo da do kraja godine nastavimo pregovore o učlanjivanju u STO. Naš prioritet je da planiranom dinamikom dostavimo zakonska rješenja prema Skupštini RCG, da dostignemo definisane ciljeve politike ekonomskog razvoja, operacionalizujemo strateške razvojne dokumente, prije svega, ravnomjerniji regionalni razvoj, radimo na rješavanju problema vodosnabdijevanja i čvrstog otpada, stvorimo prostorno planske pretpostavke za izgradnju auto puteva prema sjeveru, da se Plan privatizacije realizuje u skladu sa usvojenim modelima i tajmingom. Naravno, naša je obaveza i da do kraja godine u čitavom periodu, pa i dalje, radimo na povećanju životnog standarda i poboljšanju uslova i kvaliteta života naših građana.
Ionako ekstremno vrelu atmosferu na preko 40 stepeni dodatno podgrijava priča o ustavu. Referendum je izvjestan, a da li je bio neminovan?

- Usvajanje ustava, kao najvišeg normativnog akta, nezavisno od vremenskih uslova, kako to metaforično želite reći, predstavlja, u svakom slučaju, demokratski čin i izraz demokratske volje. Mislim da je Skupština Crne Gore i sa aspekta iskaza izborne volje građana, i sa aspekta racionalnosti i efikasnosti postupka, najbolje mjesto za donošenje tako važnog dokumenta.

Polazeći od toga, uvijek je za pretpostaviti da je skupštinska procedura, najbolji put za postizanje konsensusa opozicije i vlasti. Međutim, ako to nije moguće, pristupa se alternativnim rješenjima, naravno zasnovanim na zakonu. No, u svakom slučaju, vrijeme je pred nama i pokazaće za koje rješenje ćemo se opredijeliti.

Prema ocjeni stručnjaka, proces privatizacije u Crnoj Gori je "u izvjesnom zastoju". Je li to posljedica žestokih kritika opozicije ili sticaj nekih drugih okolnosti?
- U startu bih napravio malu korekciju vašeg pitanja, i dodao nekih stručnjaka, jer kada je u pitanju privatizacija, nadam se da ćemo se složiti bar po dva osnova. Prvo, da je privatizacija predmet pažnje, ne samo stručne javnosti, već i pozicije i opozicije, nevladinog sektora i ukupnog javnog mnjenja. Drugo, da su mišljenja vrlo različita, kako u pogledu pristupa, tako i u pogledu dinamike. Neko će reći da idemo prebrzo, a neko da smo zastali u ovom procesu. Ovi drugi možda zaključak izvode iz jednog nedavnog slučaja koji je dobro poznat široj javnosti. Međutim, želim da istaknem da je Vlada odlučna da se proces privatizacije u Crnoj Gori nastavi, tako kako smo i definisali. Podsjećam, da je Vlada na jednoj od prošlih sjednica, na predlog Savjeta za privatizaciju usvojila Plan privatizacije. Na njemu se, zaista, nešto duže radilo, ali računam da će se isti u najvećem dijelu i realizovati. Bitno je da su odlukom o Planu privatizacije definisani modeli i tajming privatizacije predviđenih kompanija i preduzeća, da taj proces stručno priprema, prati i realizuje odgovarajuća institucionalna i organizaciona nadgradnja.

Kako će država bez stranog kapitala revitalizovati energetski sektor, posebno imajući u vidu Termoelektranu i Rudnik uglja, s obzirom na odustajanje od privatizacije?
- Poznata je činjenica da je energetski sektor uslov bržeg razvoja svake zemlje, pa i Crne Gore, za naše uslove posebno zbog negativne činjenice da imamo deficit električne energije. Nacrtom strategije energetike do 2025. godine, koji je na javnoj raspravi, predviđeno je da u narednom dugoročnom periodu Crna Gora deficit električne energije prevaziđe i da, postepeno, od uvoznika postane izvoznik električne energije. Kada je u pitanju revitalizacija sektora energetike, postoji niz projekata, čija je realizacija u toku ili se planira u bliskoj budućnosti, a odnose se, kako na sektor proizvodnje, tako i prenosa i distribucije električne energije, o čemu sam, podsjetiću vas, govorio u Skupštini RCG u okviru premijerskog sata. Naime, Nacrtom strategije razvoja energetike RCG do 2025. godine su, u kratkoročnom periodu (do 2011. godine), planirane ukupne investicije u proizvodne kapacitete 195 miliona eura, u prenosni sistem oko 72,2 miliona eura i u distributivni sistem 120 miliona eura. Nacrtom strategije je predviđeno da se do 2025. godine investira u nove proizvodne kapacitete 796,2 miliona eura, u prenosne 199,4 miliona eura, a u distributivne kapacitete 491 milion eura. Usvojena je i nova struktura organizacije EPCG, kojom je predviđeno njeno razdvajanje u četiri funkcionalne jedinice, proizvodnja, prenos, distribucija i snabdijevanje, što je urađeno u skladu sa Zakonom o energetici. Time će se stvoriti mogućnosti za mnogo efikasnije rješavanje ključnih problema, gubitaka i distributivnoj mreži i naplate. Naravno, na realizaciji ovih zadataka, prioritetno treba da rade upravljačke strukture i menadžment EPCG, a Vlada će u revitalizaciji ovog sektora učestvovati na način primjeren njenim nadležnostima. Usvojena je i Strategija energetske efikasnosti, kao i Akcioni plan za 2007. godinu za njeno sprovođenje. Na bazi usvojene Strategije razvoja malih hidroelektrana i Akcionog plana za njeno sprovođenje, nastavljeno je sa aktivnostima na stvaranju uslova za realizaciju ovih projekata, a u toku je priprema dokumentacije za objavljivanje tendera za istraživanje i izgradnju malih hidroelektrana na oko 40 vodotoka. Savjet za privatizaciju je usvojio dokumenat o dodjeli koncesija, o čemu raspisivanje tendera očekujemo tokom septembra ove godine. Poznata vam je i činjenica da sektor energetike postaje sve više tema regionalne i šire saradnje unutar EU. Zajednički problemi i ciljevi u oblasti energetike će sve države u regionu ubuduće jače povezivati i upućivati na intenzivniju saradnju. Stvaranje integrisanog energetskog tržišta za zajedničkim pravnim i tehničkim regulativama je naša dalja obaveza. Crna Gora namjerava da krajem ove godine organizuje investicionu konferenciju za privlačenje novih investicija u energetici, kako bismo podstakli investitore za ulaganja u izgradnju novih kapaciteta. To sam potencirao i na međunarodnoj ministarskoj konferenciji u Bečićima, koju smo, kao predsjedavajuća zemlja energetskom zajednicom organizovali, kao i u nedavnom boravku na skupu premijera regiona, koji je organizovao predsjednik austrijske vlade.

Korupcije ni manje ni više nego u regionu
Korupcija i organizovani kriminal su stalne teme opozicije i dijela nevladinog sektora. U kojoj se mjeri tim pitanjima bavi Vaš kabinet, s obzirom da do šire javnosti ne dopire mnogo informacija?
- To je jedno od važnih pitanja kojem se Vlada u punom kapacitetu posvećuje. Znate i sami da je cio region prepoznat kao područje podložno korupciji i da u njenom suzbijanju vlade, koje teže pristupanju EU, imaju krupne obaveze. Program borbe protiv korupcije crnogorska vlada je usvojila prije dvije godine, a u februaru ove godine osnovana je Nacionalna komisija za sprovođenje Akcionog plana u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Komisija je pripremila izvještaj koji je Vlada već razmatrala. To je, ujedno, prvi izvještaj te vrste u Jugoistočnoj Evropi. U njemu je dat pregled sprovođenja 280 mjera za borbu protiv korupcije. Konstatovano je da je ostvareno 69 mjera, ili 25 odsto svih mjera koje treba realizovati ove i naredne godine. Oko 20 odsto mjera je djelimično realizovano, a ostvarivanje 74 mjere se prati u kontinuitetu. Visok stepen realizacije predviđenih mjera obavljen je angažovanjem Uprave carine, Poreske uprave i Uprave policije, Uprave za antikorupciju, Uprave za sprečavanje pranja novca, organa pravosuđa i drugih institucija. Posebno je važno da taj izvještaj što prije dobije direktorat za pravdu, slobodu i bezbjednost u Evropskoj komisiji, jer je za prvu polovinu septembra predviđen sastanak sa predstavnicima EK upravo o pitanjima pravde, slobode i bezbjednosti. Pomenuti izvještaj se bavi revizijom državnog budžeta, radom Uprave carina, Poreske uprave, Komisije za javne nabavke, odlukama Savjeta za privatizaciju, aktivnošću Komisije za utvrđivanje konflikta interesa, sprečavanjem pranja novca i drugim oblastima u kojima je moguća korupcija. Dakle, kada je u pitanju ovaj problem, možemo reći da nije veći ni manji u odnosu na region. Ono što je važno napomenuti jeste da postoji politička volja da se odlučno uđe u borbu sa ovom negativnom pojavom, da smo stvorili i stvaramo zakonsku infrastrukturu i da jačamo administrativne kapacitete u svim organima i službama koji se bave tim pitanjima.

Saradnja sa Srbijom u interesu svih građana
Nedavno ste imali zanimljiv razgovor sa potpredsjednikom Vlade Srbije, gospodinom Đelićem. Prokomentarišite njegovu ideju o takozvanoj privatnoj diskriminaciji Srba iz Crne Gore u državi Srbiji?
- Da, sastao sam se i razgovarao sa gospodinom Đelićem, potpredsjednikom Vlade Srbije. Izrazili smo obostrano zadovoljstvo tim susretom i ocijenili da naše vlade i naša ministarstva treba da razvijaju dobru redovnu komunikaciju, gotovo na svim poljima. Generalno, mislim da je dobro što je u posljednje vrijeme, nakon izvjesnog zastoja, došlo do niza kontakata između crnogorskih i srbijanskih zvaničnika, na kojima smo razgovarali o nizu pitanja, koja se tiču naših bilateralnih odnosa. I, u razgovoru sa gospodinom Đelićem, zajednički smo ocijenili da naše vlade i mi razvijamo dobru i redovnu komunikaciju i saradnju gotovo na svim poljima. Polazeći od naših bliskosti, prirodnih, istorijskih, kulturnih i tradicionalnih veza i međusobne upućenosti, ocijenili smo da našim dobrim odnosima na najbolji način doprinosimo ne samo zajedničkom prosperitetu, već i stabilnosti u regionu i bržoj integraciji u Evropi. Na jačanju naše saradnje i međusobne povezanosti obavezuje nas, ne samo naša prošlost, već i naša budućnost, i ta saradnja mora biti od dobrobiti i u interesu svih građana naših država. Namjerno kažem - svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost, jer je takav pristup osnova građanskog koncepta države, za koji se lično zalažem. U tom smislu, hoću da vjerujem, da je izjava gospodina Đelića, koju pominjete u svom pitanju, njegov pojedinačan stav u datom trenutku, ali ne i zvaničan stav srbijanske politike.