Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića za ''La Gazzetta Politica''

Datum objave: 28.06.2006 15:49 | Autor: Intervjui

Ispis Štampaj stranicu


Novonastala država za Evropsku uniju

''La Gazzetta Politica'' intervjuiše predsjednika Vlade Crne Gore dan nakon referernduma o nezavisnosti Crne Gore.

Centralne teme intervjua su bile odnosi sa Evropskom unijom, sa Srbijom, ekonomske perspektive, odnosi sa Italijom, ali i sjećanja na godine kad je Jugoslavija bila u ratu.


MILO ĐUKANOVIĆ, PREMIJER CRNE GORE


''La Gazzetta Politica'': Premijeru Đukanoviću, nakon dugogodišnjih priprema i mase prepreka koja Vam je stajala na putu, napokon je ostvaren, ne samo Vaš san, već i san većine Crnogoraca, da njihova država postane nezavisna? Kako se osjećate kao otac samostalne, suverene Republike Crne Gore?

- Da, u pravu ste, o tome su sanjale generacije Crnogoraca, gotovo cijeli jedan vijek. Razumljivo je da je prisutna i emocija, ali mi to nijesmo radili iz romantičarskih, ili istorijskih razloga, iako je Crna Gora stara evropska država. Projekat obnove crnogorske državnosti i međunarodnog priznanja Crne Gore vodili smo isključivo zbog naše evropske budućnosti, i spremnosti da sami preuzmemo odgovornost za svoju budućnost. Da bismo se što prije uključili u evropske i evroatlantske integracije, trebala nam je funkcionalna i efikasna država. Obnovili smo svoju državu, i nastavićemo da je gradimo još odlučnije u skladu sa evropskim standardima.

Posebno sam zadovoljan što su Evropa i međunarodna zajednica u cjelini konstatovali da je naš referendum bio fer i pošten, legitiman, da je održan u demokratskim uslovima, uz puno partnerstvo sa Evropskom Unijom. Brisel nam je zaista na pravi način pomogao, i u pripremi referenduma, određivanja uslova, tokom vođenja referendumske kampanje, i sve do proglašenja zvaničnih rezultata. Sve je to rađeno u koordinaciji visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Havijera Solane, i njegovih saradnika, među kojima bih posebno pomenuo ambasadore Miroslava Lajčaka i Františeka Lipku, kao i Ferdinanda Đentilinija. Smatram da je ovo i velika pobjeda evropske politike na Balkanu. Nezavisna Crna Gora je jedna nova pozitivna evropska priča u ovom dijelu Evrope.

Laskava je ta Vaša kvalifikacija otac samostalne, suverene Republike Crne Gore, ali želim da naglasim da sam ja bio na čelu jednog političkog bloka, koji je na evropski način nakon punih 88 godina vratio državnost Crnoj Gori, na šta smo svi ponosni. Referendum je potvrdio političku zrelost crnogorskog društva. Nema pobjednika i poraženih, pobijedila je evropska Crna Gora. Završili smo jedan veliki posao, sad nas čeka mnogo obaveza, kojima smo predano posvećeni.

Vi ste u više navrata naglašavali da razvod Crne Gore od Srbije će samo poboljšati odnose između dvije države, koje će svaka svojim putem da se zaputi u EU?

- Kroz istoriju i Crna Gora i Srbija su bile nezavisne države, jedine od svih bivših jugoslovenskih republika. Istorijska je istina da su najbolji odnosi između Crne Gore i Srbije bili upravo u to vrijeme kada smo imali svoje države. Nakon raspada velike Jugoslavije, pokazalo se da dvočlana federacija, odnosno dvočlana zajednica, sa takvom disproporcijom i u pogledu teritorije i stanovništva, jednostavno nije bila moguća. Sada se otvara mogućnost da se i Srbija posveti sebi, građenju svog evropskog puta. Uvjeren sam da će nakon što uskoro Crna Gora dobije odvojeni mandat za pregovore sa EU, i Srbija brže krenuti u evropske integracije. A to je od ključne važnosti za stabilnost i evropsku budućnost Balkana. Mi smo najiskrenije posvećeni građenju najboljih mogućih odnosa sa Srbijom, jer nas na to upućuje naša istorijska bliskost, i naša zajednička evropska perspektiva.

Još uvijek postoji dosta ključnih pitanja da se riješe između Crne Gore i Srbije, od podjele brodova ratne mornarice, pa do ostalih pragmatičnih problema. Prema Vašoj procjeni koliko je vremena potrebno da se rasčiste sve nejasnoće?

- Najvažnije je da postoji dobra volja da otvoreno razgovaramo o svim otvorenim pitanjima. Siguran sam da će i Beograd pokazati spremnost da zajednički djelujemo u tom pravcu. Ja sam ovih dana uputio pismo premijeru Srbije Vojislavu Koštunici i izrazio spremnost da o svemu razgovaramo krajnje prijateljski, kako to i dolikuje predstavnicima bliskih naroda. Očekujem uskoro njegov pozitivan odgovor. Najvažnije je da se dogovorimo o pragmatičnim životnim pitanjima, kako nezavisnost Crne Gore i Srbije ne bi ni na koji način pogodila građane ni u Crnoj Gori ni u Srbiji. Biće nam utoliko lakše, jer su i Crna Gora i Srbija od potpisivanja Beogradskog sporazuma prije četiri godine praktično funkcionisale kao dvije nezavisne države.

Mnogi svjetski mediji su prozivali Crnu Goru, kao zemlju koja je pokazala previše naklonosti prema prekookeanskom partneru SAD-u, kada je za vrijeme bombardovanja 1999. godine, Crna Gora pružila logističku pomoć NATO-vim avionima. Bilo je dosta zlih jezika vezano za odnose Crne Gore, ne samo političke, već i poslovne sa nekadašnjim državnim sekretarom Medlin Olbrajt?

- Veoma sam ponosan na to vrijeme, kada je Crna Gora dogovorom i vlasti i opozicije, ali prije svega zrelošću naših građana, sačuvala mir i multietnički sklad. Često se zaboravlja da je Crna Gora, iako multietnička zemlja, jedina od šest bivših jugoslovenskih republika u kojoj nije bilo sukoba ni razaranja tokom decenijske jugoslovenske tragedije. Bilo je perioda kada su izbjeglice svih vjera i nacija sa prostora bivše Jugoslavije u Crnoj Gori činile više od jedne petine njenog ukupnog stanovništva.

Ako je neko o Crnoj Gori pisao tako kako Vi navodite u to vrijeme, onda je to zaista ili iz zle namjere, ili zbog nepoznavanja činjenica. Nije Crna Gora mogla pružati logističku pomoć NATO-u, jer je Vojska bila zajednička, i bombardovani su i neki vojni objekti u Crnoj Gori. Ja sam zahvalan svim svjetskim liderima, posebno francuskom predsjedniku Žaku Širaku, koji su se tada snažno založili da se Crna Gora, zbog svoje progresivne politike, poštedi NATO udara. Mi nijesmo htjeli da budemo saučesnici u privatnom ratu tadašnjeg srpskog lidera protiv NATO-a. U to vrijeme, upravo zbog takvog odnosa Crne Gore meni su kao Predsjedniku bila otvorena sva vrata, i u Americi, i u Evropi, i u Rusiji. Iako su me u Beogradu, kao i moji politički oponenti prosrpske provinijencije u Crnoj Gori, tada nazivali izdajnikom, ja sam na svim visokim adresama u svijetu zastupao stav protiv bombardovanja Srbije, i upozoravao da je to akcija kojom Milošević pokušava da se obračuna sa svojim političkim protivnicima, i da učvrsti vlast. On je iz tih razloga i isprovocirao taj rat.

Smiješna je ta priča o mojim navodnim poslovnim vezama sa tadašnjim američkim državnim sekretarom Medlin Olbrajt. Moram Vam priznati da to prvi put čujem. Ja se nikad nijesam bavio biznisom, a nijesam nikada ni čuo da se gospođa Olbrajt bavi biznisom. Mi smo u to vrijeme imali veoma česte kontakte, jer je tadašnja američka administracija bila veoma involvirana na Balkanu.

Vi ste se eksplicitno izjasnili da želite da vidite crnogorske luke prepune ekskluzivnih jahti, a ne ratnih brodova... Da li to znači da se budućnost Crne Gore bazira na turizmu visokog nivoa?

- Svi makroekonomski pokazatelji potvrđuju da je Crna Gora na putu perspektivnog ekonomskog razvoja i napretka. Imamo sve predispozicije za razvoj i primorskog i planinskog turizma. To je jedan od naših prioriteta. Nije prošlo ni mjesece dana od referenduma, a već imamo takvu najavu dolaska uglednih investitora praktično iz cijelog svijeta. Vjerujem da će Crna Gora u najskorije vrijeme biti ne samo oaza mira i multietničkog sklada, već jedna od najrazvijenijih zemalja u ovom dijelu Evrope. Stabilnost i normativni uslovi, čemu smo posvećeni, preduslov su za privlačenje stranih investicija. Sve to želimo da radimo transparentno, po uzoru na razvijena evropska društva.

Vaši politički protivnici iz opozicije su Vas često optuživali da se borite za nezavisnost zemlje iz ličnih razloga, zbog dobijanja diplomatskog imuniteta u procesu suda iz Barija?

- Crna Gora je mala zemlja, u kojoj praktično svako svakog zna. Na svim dosadašnjim izborima, a bilo ih je zaista mnogo posljednjih desetak godina u Crnoj Gori, kao i na referendumu, građani Crne Gore su najbolje pokazali da ne vjeruju tim izmišljotinama. Da je ta njihova priča tačna onda bi bilo logično da se zalažem za zajedničku državu sa Srbijom, i zbog toga bi me mnogi tapšali po ramenu, ne samo u Beogradu, već i u nekim evropskim centrima. Nikada nijesam učinio ništa što je protivno zakonu, tako da spokojno gledam i na proces u Bariju koji pominjete.

Kako vidite buduću saradnju sa Italijom i njenom novom Vladom, na čelu sa Romanom Prodijem?

- Italija je uvijek bila u vrhu crnogorskih spoljnopolitičkih prioriteta. Postoji i duga tradicija prijateljskih veza između naših zemalja. Ja vjerujem da će se sada nakon izbora nove Vlade na čelu sa gospodinom Prodijem u Italiji, i međunarodnog priznanja Crne Gore nakon referenduma, stvoriti najbolji uslovi za razvoj svestrane saradnje u obostranom interesu. Uvjeren sam da na to nećemo dugo čekati i da postoji spremnost sa obje strane Jadranske obale da u evropskom duhu, i u najboljem interesu naših naroda i zemalja, gradimo odnose povjerenja i dobrosusjedstva.Download