Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića za njemački "Špigl"

Datum objave: 28.04.2005 14:44 | Autor: Intervjui

Ispis Štampaj stranicu


PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE MILO ĐUKANOVIĆ ZA ŠPIGL

ĐUKANOVIĆ: Naši strateški ciljevi su članstvo u EU i Nato. Za ostvarenje tih ciljeva je potrebno ispuniti određene standarde. Smatramo da ćemo to brže postići kao samostalna država, nego kao članica nefunkcionalne državne zajednice. U toj zajednici Crna Gora ima poziciju taoca i snosi posljedice pogrešnih poteza koje su drugi prouzrokovali. Kad to kažem imam u vidu posljedice koje trpimo zbog nesaradnje Srbije sa Haškim tribunalom za ratne zločine. Na Samitu u Istambulu državna zajednica nije primljena u Partnerstvo za miri zbog nesaradnje Srbije sa Tribunalom i zbog tužbe protiv NATO-a. Crna Gora nije prouzrokovala te probleme, ali snosi posljedice. Da je bila samostalna, Crna Gora bi bila primljena u Partnerstvo.


SPIEGEL: 1992. je međunarodna zajednica dala mogućnost svim republikama bivše Jugoslavije da se kroz referendum izjasne o svojoj nezavisnosti. 90% crnogorskih građana je glasalo za ostanak u Jugoslaviji. A što se tiče ratnog zločina, hrvatski Dubrovnik znači nije bombardovan iz Beograda nego iz Crne Gore.

ĐUKANOVIĆ: JNA i propagandna mašinerija Slobodana Miloševića su manipulisali snažnom jugoslovenskom emocijom građana. Žrtva te progande i manipulacije bila je i Crna Gora, kojoj je konstantno prijetila opasnost od Miloševićevog krvavog scenarija. Ono što se tada događalo na području Dubrovnika, zaista nam ne služi na čast. Zbog svega ružnog što je počinio bilo koji građanin Crne Gore , ja sam 2000, godine izrazio žaljenje Hrvatskoj. Smatram da smo svi na ovim prostorima dužni da napravimo korake u pravcu prevladavanja trauma iz naše prošlosti. Ne da bi se zaboravile nego da se nikad ne bi ponovile.

SPIEGEL: Pod kojim uslovima biste bili spremni da se odreknete od crnogorske nezavisnosti?

ĐUKANOVIĆ: Ja nemam pravo na takav potez ni pod kakvim uslovima. Građani Crne Gore imaju neotuđivo pravo da referendumom odluče o svojoj državi. Crna Gora će najdalje početkom februara 2006 iskoristiti tu mogućnost koju garantuje i Beogradski sporazum iz 2002.
Ja sam o tome informisao naše partnere u Beogradu i međunarodnoj zajednici.

SPIEGEL: Sa tom najavom ste EU prilično naljutili.

ĐUKANOVIĆ: Naši partneri u Briselu preferiraju zajednicu Srbije i Crne Gore, ali isto tako konstatuju da je ta zajednica nefunkcionalna. Mi smo i 2000 predlagali samostalnost Crne Gore i Srbije, ali je Beograd bio protiv, a EU se plašila da destabilizacije Balkana. Tada smo prihvatili kompromis, jer smo imali uvjeravanja da državna zajednica garantuje brži put u EU. Međutim, to se nije desilo. Mi i danas držimo, prilično tužno, zadnje mjesto na listi kandidata za pristup.

SPIEGEL: Zar Crna Gora ne snosi sama glavnu krivicu? Do sada je Vaša Vlada blokirala u Uniji svaki zajednički postupak.

ĐUKANOVIĆ: Nemojte da se zavaravamo. Nije slučajno što danas u Evropi ne postoji nijedna dvočlana zajednica. Srbija je 18 puta veća od Crne Gore. Nemoguće je da tako disproporcionalne članice budu ravnopravne. Mi jednostavno nemamo više volje da se zajedno nosimo sa problemima Beograda čiji se kraj ne vidi. Milošević je htio da pretvori Crnu Goru u provinciju. Srbija je opterećena narastajućim nacionalizmom i drugim problemima, koji su bivšeg premijera Đinđića koštali života. Njegov nasljednik danas ne može da se izvuče iz političke defanzive.


SPIEGEL: Zar patuljak-država kao što je Crna Gora ne bi ekonomski bila u nedogled upućena na milostinju zapadnih davalaca pomoći?

ĐUKANOVIĆ: Naprotiv. Jedan renomirani institut u Londonu je krajem 2004. našu kreditnu sposobnost ocijenio boljom od one koju imaju Turska, Ukrajina i Srbija. Mi nemamo nikakvih problema da u početnom stadijumu obnove naše infrastrukture dobijemo međunarodne kredite. Naši prihodi od turizma su u prethodnoj godini povećani za 18,5%, mi imamo ogromne rezerve u prerađivačkoj industriji, recimo u proizvodnji zdrave hrane. Crna Gora je sposobna da obezbijedi svojim građanima isti životni standard kao i u drugim zemljama u okruženju.

SPIEGEL: U Italiji se protiv Vas već dugo vode dva istražna postupka zbog šverca cigareta.Prema sudskoj ocjeni Vi ne uživate imunitet. Da li bi to mogao biti pokušaj prinude EU da Vas natjera da napravite zaokret po pitanju nezavisnosti?

ĐUKANOVIĆ: Za optužbe iz Italije ne postoji ni promil pravne osnove. Moguće je da na taj način treba kompromitovati kako Crnu Goru i mene kao nosioca projekta nezavisnosti. Ono što je nesumnjivo je da je odluke u vezi sa tranzitom cigareta nije donosio nijedan pojedinac , nego Vlada. Siguran sam da je crnogorska samostalnost na pragu i da taj društveni proces ne može zaustavljen napadima na bilo kog pojedninca. Niti u Italiji niti drugdje se ne može odlučivati o mom imunitetu.

SPIEGEL: Radi se dakle o švercu cigareta koji je dobio blagoslov države?

ĐUKANOVIĆ: Ne. Radi se tranzitu cigareta koji je obavljan legalno. To takođe čine i druge tranzitne zemlje. Zaista je čudno da državni organi Italije nikad nijesu odgovorili na našu ponudu da ostvare uvid u sva raspoloživa dokumenta. Nakon toga, oni bi odmah zatvorili svoja akta.Podsjećam da su predstavnici OLAF-a u dva navrata kontorolisali tranzit cigareta u Crnoj Gori i konstatovali da se on odvijao prema važećim zakonima Crne Gore i tadašnje SRJ.

SPIEGEL: Iz anketa proizilazi da su Crnogorci sada po pitanju nezavisnosti podijeljeni na oko dva podjednaka bloka. Šta biste uradili ukoliko bi na referendumu pobijedili protivnici nezavisnosti?

ĐUKANOVIĆ: Neprestano raste broj onih koji su za nezavisnost. Ishod referenduma će sigurno biti u korist državne samostalnosti Crne Gore. Većina koju ćemo dobiti sigurno će biti dovoljna za međunarodni legitimitet jedne nezavisne države. U to sam siguran.