Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Mila Đukanovića za TV B92

Intervju predsjednika Vlade Mila Đukanovića za TV B92
Datum objave: 15.09.2016 21:30 | Autor: Služba za odnose s javnošću

Ispis Štampaj stranicu


GOST: Milo Đukanović, predsjednik Vlade Crne Gore

PRODUKCIJA: B92

Ova 2016 posebna je i za vas i Crnu Goru, obeleželi ste 10 godina nezavisnosti Crne Gore, dobili zeleno svjetlo za ulazak u NATO, ali slede i izbori. Kako biste po važnosti rangirali ove događaje?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Pomenuli ste tri vrlo markantna događaja iz novije političke istorije Crne Gore. Ja bih ukazao na njihovu nezavisnost. Kad smo u godinama uoči 2006. referenduma o nezavisnosti obrazlagali ideju obnove nezavisnosti prije svega međunarodnim partnerima govorili smo da želimo da preuzmemo odgovornost za svoju budućnost. I odmah smo dodali da tu budućnost vidimo kao evropsku i evroatlansku. Ukazali ste da smo praktično na vratima NATO ili da smo faktički članica NATO-a i da je potrebno da se dogodi proces ratifikacije pristupnog protokola sa Crnom Gorom u zakonodavnim organima zemalja članica što je proces koji teče i koji će vjerovatno tražiti još nekoliko mjeseci do okončanja. Tako da bismo danas mogli da kažemo da smo imali jasnu viziju kad je u pitanju budućnost Crne Gore i da smo u ovih deset godina pokazali da imamo snagu i spobosnost da tu viziju ostvarimo. Dodao bih i treći događaj. Ove godine su redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori i moje uvjerenje da ćemo morati da branimo one vrijednosti koje smo ostvarili na referendumu i koje smo dograđivali u prvoj deceniji nezavisnosti upravo na ovim parlamentarnim izborima. Zato mislim da postoji jasna međuzavisnost između ova tri događaja, iako bih posebno naglasio važnost referenduma o nezavisnosti. Čini mi se da me politički pragmatizam upućuje na logiku koju sam formuilisao kao najteže iza nas, ali ostalo je još mnogo posla da se uradi. U ovom trenutku vidim posebnu važnost redovnih parlamentarnih izbora zbog potrebe kao što sam kazao da na njima odbranimo novi sistem vrijednosti koji je Crna Gora promovisala i usvajala i koji po meni već danas predstavlja izvjestan temelj savremene Crne Gore.“

Kad uvažimo to da ćete odbraniti novi sistem vrijednosti, ono što smo vidjeli to je da gajite optimizam u rezultate ovih izbora koji predstoje. Na čemu bazirate optimizam i zašto vjerujete da će vam građani ponovo dati povjerenje posle toliko godina?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Ja vidim da građani Crne Gore vjeruju da je DPS sposobna da Crnoj Gori garantuje stabilnost. Da je naša politika jasne vizije i da smo tokom prethodnih 10 godina pokazali da imamo sposobnost i snagu da tu viziju realzujemo. Znam mnoge ljude koji su imali dobru viziju ali koji nisu pokazivali sposobnost da tu viziju ostvare. Nije takav slučaj sa DPS. Ono čim se mi predstavljamo na ovim izborima su rezultati. To je nešto što nas objektivno odvaja od naše političke konkurencije. Mi ne možemo da govorimo samo o onom što bismo željeli za Crnu Goru, mi moramo da govorimo ono što smo uradili. Ova politika je Crnoj Gori obezbjedila mir tada kad nigdje mira u našem okruženju nije bilo: Govorim o 90-tim kad su sve Ex jugoslovenske republike bile zahvaćene ratom. Ova politika je Crnoj Gori obezbijedila multientičko društvo međunacionalni i međuvjerski sklad baš u vremenu kad su upravo te razlike bile inspiracija za ratove manje više u ukupnom Ex jugoslovenskom okruženju. Ova politika je Crnoj Gori obezbijedila da dođe do ekonomske održivosti naše zemlje što je važna pretpostavka državnog i nacionalnog dostojanstva. Ova politika je obezbijedila crnoj Gori da obnovi nezavisnost i to brižljivo vodeći računa o nacionalnoj i regionalnoj stabilnosti i uz poštovanje strogih evropskih demokratskih standarda. Ova politika je pokazala da ima viziju, da smo znali zbog čega sve to radimo, zbog evropske i evroatlanske budućnosti i za samo deset godina smo ovu zemlju pretvorili od najmanje razvijene ex jugoslovenske u državu koja je danas lider kad je u pitanju ekonomski razvoj Balkana i integracija u NATO i koja daleko ispred ostalih predvodi proces pregovora sa EU. Prednjači u procesu evropskih integracija. MIslim da su to rezultati koji preporučuju nekog ko je do sada vršio vlast da dobije povjerenje građana i za ubuduće. Potrudili smo se da formulišemo jedan vrlo jasan precizan izborni program koji bi trebalo da građanima Crne Gore pošalje poruku da nije usahla naša sposobnost vizionarstva, nego da znamo šta treba Crnoj Gori, njenim građanima u sledećem četvorogodištu.“

Građani Srbije vas dugo nisu vidjeli u medijima u Srbiji. Ovo je prvi veliki intervju koji dajete medijima u Srbiji, lično se nismo vidjeli 10 godina odnosno posle referenduma o nezavisnosti kad ste dali izjavu za B92. Zašto vas toliko dugo nije bilo u Srbiji, prije referenduma smo navikli da viđamo češće?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Htio bih da kažem da je moja otvorenost za razgovore sa medijima neupitna i da je posebno neupitna spremnost sa medijima iz Srbije. Mnogo su frekventniji bili intervjui u vremenu prije referenduma. Šta se dogodilo u 10 godina. Ja mislim da su naše dvije javnosti bile zaokupljene različitim proritetima. Dotle, dok smo u Crnoj Gori bili posvećeni ispunjavanju uslova za NATO integraciju, stvaranju pretpostavki za kvalitetan i dinamičan proces pregovora sa EU. Srbija je stvarala uslove za početak procesa regulisanja odnosa sa Kosovom. Srbija je bila veoma posvećena obnovi povjerenja u odnosima sa svim susjedima. Mislim da je opravdano bila veoma posvećena otpočinjanju ozbiljnijih reformskih zahvata u ekonomiji i društvu uopšte. Uz to treba kazati da u ovom periodu atmosfera između Crne Gore i Srbije nije bila svađalačka i da je vjerovatno zato postojalo i manje interesovanje medija. Mislim da je ukupna atmosfera bitno unaprijeđena, vjerujem da nije pretenciozno ako kažem da smo premijer Vučić i ja tim odnosima dali dosta značajan doprinos i da danas možemo kazati da su ti odnosi u fazi vrlo intezivnog oporavka, ili stvaranja jednog uzornog primjera za odnose među susjedima u regionu. I vjerujem da ćemo kako se naši putevi sve više budu podudarali, to je put evropske integracije da će se obnavljati interesovanje obije javnosti, time i ineresovanje medija za prenošenje iskustava iz jedne u drugu državu.“

Koliko će u tom smislu srpsko crnogorske odnose opteretiti činjenica da Crna Gora ulazi u NATO? 

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Ja se nadam da neće biti nikakvog dodatnog opterećenja. Treba primijetiti da je karakteristika naših novih odnosa puno uvažavanje suverenosti obije države i prava svake od država da slobodno bira svoj put u budućnost. Kao što mi bezuslovno poštujemo ono što je opredjeljenje Srbije kad je u pitanju izgradnja njenog spoljnog političkog puta jednako tako Srbija poštuje pravo na slobodan izbor Crne Gore da uz integraciju EU integriše i u NATO i vjerujem da to nije okolnost koja će na bilo koji način dovesti u pitanje uzlazni trend u odnosima naše dvije države.“

Kako će se Crna Gora opredijeliti o ulasku u NATO, da li će to biti na referendumu kao što traži opozicija, ili će o tome odlučivati Skupština?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Maločas sam kazao da smo sada u fazi ratifikacije pristupnog protokola u zakonodavnim tijelima zemalja članica. Kad se taj proces završi očekujem da bi mogao biti gotov u prvim mjesecima 2017. tada se stvaraju uslovi za izjašnjavanje Crne Gore. Kao što pretpostavljam znate, našim ustavom nije predviđena obaveza referendumskog izjašnjavanja na ovu temu. Ostavljeno je pravo parlamentu da donese odluku o pristupanju NATO-u. Da li će novi saziv Parlamenta nakon obavljenih parlamentarnih izbora iskoristiti to svoje pravo ili će imati potrebu da se konsultuje sa građanima suvereno je pravo budućeg Parlamenta. Zato u ovom trenutku ne mogu pretpostaviti kakav će biti politički ishod te dileme, kako će Crna Gora donijeti odluku, ali ubijeđen sam da će bilo kako ta odluka donesena biti pozitivna i da će Crna Gora iskoristiti šansu koja joj se ukazala nakon višegodišnjih reformi da pristupi zajednici razvijenih evroatlanskih zemalja.“

Maloprije smo pominjali budućnost srpsko-crnogorskih odnosa u svjetlu stupanja na NATO-u. 10 godina vas nije bilo u Beogradu, a tome prethodi vrsta pogoršanih odnosa između Beograda i Podgorice, a u svjetlu priznavanja Kosova od strane Crne Gore. To je u Beogradu bilo doživljavano bukvalno kao nož u leđa kad govorimo o prošlim odnosima. 

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Kao što ste sami podsjetili, imali smo prethodnu fazu vrlo poremećenih međudržavnih odnosa i ti odnosi su bili poremećeni ponajprije zbog crnogorskog opredjeljenja da obnovi nezavisnost. Podsjetiću vas koliko se tadašnja vlast u Srbiji na čelu sa tadašnjim premijerom Koštunicom protivila takvom naumu Crne Gore. Kasnije i naše priznanje Kosova je doprinijelo daljoj stagnaciji odnosa među našim državama. Zadovoljstvo je primijetiti da poslednjih godina imamo intezivan oporavak u tim odnosima. Mislim da je riječ o vrlo uzornim odnosima sa perspektivom daljeg unapređenja. Znam i potpuno razumijem emotivni odnos srpske javnosti prema pitanju Kosova. Želim da vam vrlo precizno i odrečno kažem niko u Crnoj Gori, počev od donosilaca odluka pa do svakog građanima Crne Gore, nije imao lošu namjeru da priznanjem Kosova napravi štetu Srbiji. Ne pravi se šteta onom koga doživljavate vrlo bliskim sa vama. Nije riječ o tome, već da je to bila naša percepcija i dalje je onog što je potrebno učiniti na sređivanju stanja u regionu - stvaranju pretpostavki za uspostavljanje veće stabilnosti i obnovu povjerenja. Više puta sam i prethodnom rukovodstvu Srbije, predsjedniku Tadiću i novom premijeru Vučiću govorio da je moj utisak, da ono što Srbija sad doživljava kad je u pitanju Kosovo, nije učešće u rešavanju tog problema. Tu privilegiju ovovremena Srbija nema. Ovovremena Srbija je u poziciji da samo primi fakturu za izgubljenu bitku na tom pitanju. Ta bitka je izgubljena u prethodnim generacijama ljudi koji su donosili državno političke odluke u Srbiji. I zato je moja sugesetija i predsjedniku Tadiću i premijeru Vučiću bila nemojte da zbog neke bitke koja je izgubljena koliko god to bilo teško saznanje da orobljavate ono što su realne razvojne šanse današnje i buduće Srbije. Ja smatram da se snaga uma jednog državnika očitava u tome sposobnosti da pravilno percipira nešto što je realnost . Da blagovremeno shvati da koliko god to bilo teško ne treba voditi bitke koje su izgubljene. Da treba podvući crtu ispod onog što je nasleđe i da treba sa te tačke polazne realne onog što vas sleduje da pokušate da projektujete najbolju viziju za vašu državu i narod. Mislim da i ovo vrijeme današnje, posebno će buduće potvrditi ispravnost ovakvog stanovišta Crne Gore. Ljudski vrlo razumijem emotivnu reakciju građana Srbije u odnosu na okolnost priznanja Kosova od strane državne politike Crne Gore, ali u svemu tome nije bilo loše namjere, nema je ni danas, samo pokušavamo da budemo odgovorni da pomognemo i sebi i regionu time i Srbiji da se okrenemo budućnosti. Ponekad u životu je veoma važno imati takvog prijatelja u svom okruženju koji je svjestan da određene istine makar koliko bile izvjesne ne možete iz određenog razloga saopštiti. I koji pokušava da vam pomogne time što će ih on saopštiti da bi se mijenjala jedna naslijeđena percepcija javnosti u jednoj državi, prema određenom pitanju, da bi se mijenjala u smjeru koji možda nije najpovoljniji, ali je izvjestan i neizbježan.“

Imali ste tu inicijativu u regionu, maloprije ste i sami pomenuli da Crna Gora jedna od zemalja jedina u regionu koja je sačuvala mir i da se trudite i ovim što ste rekli da podržite dobre odnose. Bilo je trzavica u razgraničenju sa Kosovom, ali i BIH pitanje Sutorine, kako pokušavate da rešavate ove vrste tenzija?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Bilo je tih problema, ja ih ne doživljavam kao probleme u odnosima Crne Gore i BIH ili Kosova. Jer na strani Crne Gore nema problema. Ja ih, iako se oni manifestuju kao međudražvni problemi, ja ih vidim kao političke probleme unutar Bosne i Kosova. O čemu nam svjedoče ti problemi da se još uvijek u političkoj zbilji balkanskih država oštro sukobljavaju dvije koncepcije. Jedna koju po mom sudu ubjedljivo personifikuju aktuelne Vlade u svim državama na prostoru Ex Jugoslavije i zapadnog Balkana koje budućnost svojih država vide u evropskoj integraciji u usvajanju onog što je evropski sistem vrijednosti. Ali ne bismo smjeli nipošto pomisliti da je to opšte prihvaćen stav. Moramo registrovati da su još uvijek žilavi otpori i one prošle politike i onog prošlog načina razmišljanja koji je upravo u izolaciji Balkana u odnosu na ono što su evropske civilzacijske tekovine pokušavao da kreira budućnost Balkana. Ta budućnost je samo vodila Balkan u dublje razvojno zaostajanje u čestu obnovu sukoba i međusobnog istrebljenja upravo zbog nacionalnih, vjerskih ili kulturoloških razlika. Mi danas imamo inerciju i takvog načina razmišljanja i takve politike u našem regionu i međusobnim odnosima. Ne uznemiravamo se posebno zbog toga u Crnoj Gori. Mislim da se pokazalo na pitanju Bosne da je pitanje Sutorine bilo domaće političko pitanje u Bosni, da je moralo biti razriješeno i na sreću je razriješeno i taj problem je stavljen ad akta. Jednako vidimo probleme u razgraničenju sa Kosovom kao unutrašnje političko pitanje Kosova, gdje se očigledno na tom ali ne samo na tom pitanju oštro sukobljavaju vlast i opozicija. U intervju koji sam nedavno imao za Birn koji je emitovan na TV Kosova poslao sam tu poruku. Razumijem živost političkog dijaloga unutar političke scene Kosova i naravno imamo svu toleranciju za ono što je politički dijalog u svakoj zemlji susjedu, ali vodite samo računa da u tom vašem dijalogu ne poremetite ono što su veoma dobri odnosi sa svojim susjedima. Nadam se da će tako biti i da će to pitanje biti razriješeno i da će buduće razgraničenje između Crne Gore i Kosova biti novi prilog regionalnoj stabilnosti.“

Vaši politički protivnici kritikuju vas da previše ustupaka dajete manjinama konkretno Albancima, Bošnjacima i Hrvatima, da to sve ide na uštrb Srpske manjine u Crnoj Gori. Kakav je onda za vas međuetnički sklad u državi?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Htio bih da kažem da ta ocjena ne može da stoji kao državna politika Crne Gore. Vrlo smo posvećeni izgradnji dobrih odnosa sa manjinama, zato smatram da upravo ta politika multietničke, vjerske, kulturalne Crne Gore predstavlja najvredniju legitimaciju savremene Crne Gore. Samu suštinu državnog bića predstavlja u ovom vremenu. Mislim da je ta politička investicija u odnosu sa manjinama dobila veoma ozbljnu satisfakciju. Podsjetiću, na referendumu 2006. manjine su u Crnoj Gori bile gotovo bez izuzetka veoma naklonjene obnovi crnogorske nezavisnosti. Mi smo to pročitali ne samo zato što nam je to odgovaralo, nego mislimo da je to realnost kao znak povjerenja manjinskih naroda prema državi koju doživljavaju kao svoju kuću. Do povjerenja se dolazi međusobnim ustupcima. Mislimo da je kroz čitavu istoriju i ovovremena Crna Gora bila veoma posvećena pitanju unapređenja prava manjina. Ne bih od te opšte konstatacije nipošto želio da izuzmem ni srpsku manjinu, posebno ne bih mogao ničim potvrditi da su se ustupci, odnosno uvažavanje prava manjinskh naroda događala na štetu srpske manjine. Ja smatram da je riječ o tome da mi imamo i jednu političku opozicionu manjnu u Crnoj Gori koja se pokušava eksluzivno predstaviti u ulozi političkog mentora i zaštitnika srpskog naroda u Crnoj Gori. Zapravo oni su bili promoteri politike koja je izgubila bitku ne samo u Crnoj Gori već i u Srbiji. Na izborima 2001. za predsjednika SRJ oni učestvovali u Crnoj Gori i listom dali podršku Slobodanu Miloševiću a ne kandidatu demokratske opozicije za predsjednika države. To je politika koja je izgubila bitku i u Crnoj Gori i u Srbiji koja generalno gubi bitku zato što je ostala orobljena nečim što je tekovina dugog lutanja i zaostajanja svih balkanskih naroda na balkanskim bespućima i da oni sada pokušavaju da svojom političkom galamom stvore utisak o nekoj svojoj zapostavljenosti ili diskrimaciji srpskog naroda u Crnoj Gori. Ne mislim da se radi o tome, mislim da Srbi u Crnoj Gori imaju puno uvažavanje i sva prava koja imaju svi drugi građani i želim da kažem da većina od njih pokazuje svoj odgovoran odnos prema državi.“

Za mjesec su parlamentarni izbori. U izbore ulazite sa teretom boravka na vlasti dugim 25 godina. Veći dio tog vremena proveli ste sa Svetozarom Marovićem koji je skoro priznao da je bio vođa organizovane kriminalne grupe i tom prilikom je rekao kako nije uspio da od sebe odbaci zavodljive poroke vlasti čovjeka koju sopstvenim očima učine važnijim od svih, koliko ste se vi oduprli tom zavodljivom poroku vlasti o kom priča Marović?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Komentar na vašu konstataciju o teretu dugog trajanja na vlasti. Tih 25 godina su kontinuranih pobjeda. Ne samo ja, vjerujem svaki normalan čovjek u nekim utakmicama učestvuje sa namjerom da pobjedi, ne da izgubi. Mi smo 25 godina pokazivali superiornost u odnosu na konkuretne i koliko bilo neobično da neko tako dugo traje na vlasti, pokušao sam da vam predstavim da to trajanje na vlasti nije bilo bez učinaka, jer vjerujem da ipak to govori o superiornosti dominantnosti, programske vizije jednog političkog subjekta u ovom slučaju DPS-a u odnosu na konkurenciju. Žao mi je da i vjerujem da to pretpostavljate, ljudski mi je žao da je Svetozar Marović u toj situaciji u kojoj se danas nalazi. Ono što jako dobro znamo da je Svetozar Marović, čovjek koji je promišljen i koji sigurno nije slučajno rekao to što ste citirali. Ne bih imao šta da dodam. Kad je u pitanju moj stav, kažem da je specifičan. Ja sam postao premijer u zemlji na svoj 29 rođendan. Već tada sam imao svijest da neću sa pozicije premijera otići u penziju, bez obzira što me je iskustvo donekle demantovalo i obezbijedilo mi da potrajem na poziciji predsjednika ili premijera mnogo duže nego što sam provjereno planirao. Ali imao sam svijest o tome da će doći trenutak kad ću kao građanin željeti da živim u zemlji da nadam se uživam plodove što smo prethodno uradili i da niormalno komuniciram sa svim građanima Crne Gore. Zato sam veoma vodio računa da sve što uradim bude okrenuto dobru države. Da bude skoncentrisano na temu kako pomoći građanima svakom građaninu Crne Gore da osjeti neki boljitak svakog sledećeg u odnosu na prethodni dan. Da li sam u tome potpuno uspio ne znam, ne vjerujem, jer vjerujem da smo svi kao živi ljudi satkani od kvaliteta, mana i dobrih i loših poteza. Bilo bi pogrešnio pretpostaviti da u ovih 25 godina nije bilo grešaka. Bilo ih je, ali htio sam da kažem da nikada nisam sebi dozvolio da me neki lični interesi ili želja da boravak u vlasti dominantno koristim za vlastitu poziciju odvede na pogrešan kolosjek. Predano sam radio u interesu dobra ove države i građana Crne Gore i vjerujem da je to odgovor na pitane šta je formula dugog trajanja DPS-a na vlasti i mene kao predsjednika.“

Posle 18 godina vi izlazite samostalno na izbore, da li to znači da DPS nije mogao da nađe partnera i da li vas je oštetilo sve što se dogodilo oko Svetozara Marovića?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Nipošto. DPS bi da je željela lako imala partnere za predizbornu koaliciju. Mi smo željeli da na ovim izborima budem samostalno i ta želja nije novijeg datuma i u nekoliko ranijih navrata smo saopštavali svoju ideju da samostalno nastupmo na prethodnim izborima. Odustajali smo do sada od realizacije te ideje iz objektivnih razloga. U susret referendumu shvatili smo da pitanje koje je na dnevnom redu nije pitanje partijskog prestiža, nego mnogo značajnije odbrane dražvnog dostojanstva Crne Gore i obnove nezavisnosti kontinuiteta državnog trajanja Crne Gore. I naravno saglasno tome nismo vodili partijsku bitku. Nego smo pokušalo da okrupnimo političke potencijale. Okruženi svima onima koji su sa nama dijelili tu ideju. U 10 godina nakon obnove nezavisnosti u vrlo rovitoj sitauciji na Balkanu i u samoj Crnoj Gori smatrali smo da će nam koalicije i širi politički front pomoći da savladamo izazove ito je sve trajalo do trentka dok naš ključni koalicioni partner SDP sa kojim smo bili u koaliciji od 1998. kroz političku nebulozu, to je formulacija da žele da budu opozicija u vlasti nije dovela u pitanje efikasnost vršenja vlasti u Crnoj Gori. Kad se pokazalo da je to njihova namjera da oni kroz osporavanje efikasnosti vlade žele da ugroze političku dominaciju DPS-a onda smo raskinuli i danas nakon raskida smatramo da je najodgovornije prema građanima samostalno se izmjeriti u predstojećoj političkoj utakmici. Mislim da nije riječ o nepodobnosti DPS-a za koaliranje, naprotiv, već o našoj želji da precizno ustanovimo šta je naš politički rejting. Istraživanja javnog mnjenja i rezultati izbora govore da je DPS konstantno u zoni podrške od 40-45% crnogorske javnosti, što jeste kuriozitet imajući u vidu ono na čemu ste insistirali, dugo trajanje na vlasti, ne znam drugi primjer da postoji u Evropi da ustanovimo šta je naša specifična težina u ovom trenutku, nakon toga da vidimo ko su eventualno politički partneri sa kojima ćemo nastaviti saradnju upravo u istoj želji koju sam maločas predočio. Da širimo front vlasti u Crnoj Gori da bismo lakše savladavali tačke otpora i sve izazove sa kojima će se suočavati savremena Crna Gora.“

To sada znači da nekadašnje vladajuće stranke idu samostalno na izbore, dok se opozicija ujedinjuje, izlazi u više kolona, kako vi vidite taj izborni proces?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Mi imamo svoje tumačenje tog procesa. Naša logika je jednostavna. Nemamo potrebu da se kamufliramo kroz koalicije želimo da se vrlo jasno predstavimo crnogorskoj javnosti prije svega kroz ostvarene rezultate i viziju za budućnost i da vidimo koliko građana Crne Gore to podržava. Kad je riječ o našim političkim konkurentima sami ste primijetili dolazi do stvaranje i prirodnih i neprirodnih koalicija jedna je u okviru DF-a druga koalicije Demiosa SNP-a i URA-e. To su koalicije koje su po našem viđenju iz nužde, zahvaljujući okolnosti da neke od tih partija nemaju partijsku infrastrukturu, druge nemaju lidera, treće nemaju ideju šta bi radile kad bi se dokopale prilike da kreiraju državnu politiku u Crnoj Gori i onda su željeli da neki način te svoje slabosti zakamufliraju u koaliciji i vjerovatno nespremne da se suoče sa onim što je precizan odnos građana prema njihovim partijskoj političkoj ponudi. Ovako zakamuflirani u okviru koalicije uvijek imaju alibi nakon izbornog neuspjeha da prevaljuju odgovornost na drugu članicu koalicije. DPS-u to nije bilo neophodno, uživamo stabilnu podršku birača, potrudićemo se da je zadržimo u ovoj kampanji, karakteristika svih kampanja u kojima smo do sada učetvovali je bila da smo mi popravljali rejting u kampanji. Imate partije koje kampanju neumješno vode i koje startuju sa bolje pozicije od one na kojoj dočekaju rezultate izbora. To nije praksa i iskustvo DPS-a, ja vjerujem da ćemo u ovoj kampanji piopraviti rejting i da ćemo otvariti rezultat bolji nego do sada.“

Kažete da se ne bojite za rezultate izbora najavili ste i ranije i akobudete imali većinu u Parlamentu da ćete imati i tražiti širu koaliciju za formiranje Vlade, spekuliše se da su vam to tražili iz međunarodne zajednice?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „NIje riječ o bilo kakvom imeprativu, upućenom Crnoj Gori, čak ni preporuci. Crna Gora je u odnosima sa međunarodnim partnerima uključujući i najautoritativnije uspjela da izgradi odnose obostranog uvažavanja i poštovanja onog što su crnogorski nacionalni interesi u odnosima sa partnerima. U pravu ste najavio sam da bismo nakon pobjede na izborima bez obzira da li će ta pobjeda biti dovoljna za samostalno formiranje Vlasti pokušali da proširimo politički front vlasti upravo sa željom da na taj način obezbijedimo punu efikasnost i smanjimo tačke otpora daljoj reformskoj i integracionoj politici naše vlade. Posebno naglasio sam da se u dosdašnjem periodu pokazala dobrom praksa odnosa vladajuće partije sa manjinskim. Kazao sam i ponoviću, to za nas nikad nije bilo pitanje izborne matematike. To je bilo pitanje državno političke odgovornosti. Mi smatramo da odgovora državna politika veoma pažljivo pokušava da manjine drži uz sebe, pa na taj način i one političke partije koje imaju uspeha u artikulisanju političkih interesa manjina u Crnoj Gori. Naše interesovanje se ne iscrpljuje na tome da samo produžimo dobre koalicione odnose sa manjinama. U više navrata sam kazao i hoću da ponovim naša vrata su otvorena za druge, uključujući partje koje su na referendumu bile protiv Crnogorske nezavisnost. Uslov je da nakon 10 godina od tih partija imamo priznanje i uvažavanje nove realnosti. Da je Crna Gora nezavisna koja ima pravo da slobodno bira svoj put u budućnosti pa samim tim da se integriše u EU i NATO. Ako postoji podudarnost viđenja crnogorske budućnosti oko tih ključnih tačaka ne postoji niti jedna druga prepreka da i partije mimo DPS-a i manina ne bi bile dio vladajuće koalicije i da na taj način snažnije i potpunije integrišemo ono što su crnogorski ljudski potencijali jer smatramo da svaka zemlja u tranziciji posebno zemlja koja ima mali broj stanovnika kao što je Crna Gora ima potrebu da ubrzano snaži svoje kapacitete, da bi mogla uspješno odgovarati na izazove savremenog društva.“

Mi smo u Srbiji gledali neke rasprave u crnogorskom Parlamentu, koje su nekad izgledale kao dom Lordova uz puno uvažavanje političkih protivnika, ali se ne može reći prema nekim skorijim snimcima koje smo vidjeli iz Parlamenta da to i dalje izgleda kao takvo pristojnosti komunikacije. Zašto se to dogodilo?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Dobro vam je zapažanje. Nažalost. Ja sam u više navrata tokom ovog mandata Vlade upozoravao da dolazi do ozbiljnog deformiteta političkog sistema u Crnoj Gori. Taj deformitet sam slikovito nazvao parlamentarna diktatura. Maločas sam podsjetio na novu praksu u koalicionim odnosima unutar vladajuće koalicije. SDP koja je 18 pretodnih godina bila partner DPS-u u vlasti, koji je uvijek bio u zoni podrške između tri četiri ili pet posto biračke javnosti je u jednom trenutku, a taj trenutak vezujem za vrijeme predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 2013. očigledno ostala nezadovoljna uvažavanjem njihovih stavova po pitanju izbora predsjedničkog kandidata DPS i krenula je da opstruira DPS čineći na taj način opstrukciju u Vladi čiji je sastavni dio i dovodeći u pitanje efikasnost političkog sistema u cjelini. Tako da se vrlo često događalo da je SDP kroz učešće ministara u vladi imala jedno stanovište, glasajući sa opozicijom u parlamentu protiv predloga Vlade glasala je protiv onog što su bila stanovišta njihovih ministara u Vladi. Vrlo specifično političko iskustvo. Zato se često događalo da Parlament preglasav Vladu u odnosu na pitanja koja su eksluzivno iz Vladine nadležnosti. Koja se tiču ekonomske i razvojne politike. To se događalo zbog potrebe SDPa i njenog predsjednika u ulozi predsjednika Parlamenta da naglasi svoju važnost i da pokaže da je u stanju da adekvatno odgovori DPSu zbog nezadovoljstva kojeg nosi od vremena predsjedničkih izbora. Ta okolnost je dala podstrek za destrukciju onoj opoziciji koja se još od vremena referenduma ponaša po anticrnogroskoj matrici. Dio crnogorske opozicije još uvijek nije prihvatio rezultate referenduma i ne uvažava realnost crnogorske nezavisnosti. Smatra da Crna Gora nema zbog svoje veličine spobosnost da racionalno i pametno odabere svoj put u budućnost, te da bi to trebali raditi kroz savez sa drugima. U početku su vjerovali da to treba raditi kroz državni savez sa Srbijom. Danas misle da to treba raditi uz mentorstvo Rusije, i oni su zapravo u ovom otklonu SDP prepoznali šansu da bi se mogao nagristi konzistentnost vlasti da bi oni kroz SDP mogli dobiti ono što im je nedostajalo da bi u Parlamentu izgradili svoju većinu i da bi realizovali to što žele reviziju tog strateškog državnog proevrospkog kursa Crne Gore. U jednoj fazi su pokušali da rade protestujući ispred parlamenta i vidjeli ste kako je to završilo kroz jedan nasilni pokušaj na sreću neuspješan nasilni pokušaj osvajanja tj rušenja institucija Crnogroske države, nakon tog neuspjeha odlučili su da se vrate u Parlament. U Parlamentu su ih rekao bih sačekala otvorena vrata tadašnjeg predsjednika Parlamenta iz dijela SDP koji su nastavili da potpomažu tu destrukciju sa namjerom da ostvare ono što im zajednički cilj da relativiziraju snagu i uticaj DPS-a. Završeno je tako što sam nakon dobijanja pozivnice za NATO ponudio prijevremene izbore, vidjeli ste da niko od konkurenata nije bio spreman za te izbore, apsolutno su pobjegli sa megdana, nakon toga sam ja preduzeo korak kojim sam pokušao da zbjegnem ono što je bila njihova namjera. Njihova namjera je bila da produže tu tihu destrukciju Vlade i DPS-a ne mareći da pritom čine državne štete Crnoj Gori. Ponudio sam provjeru povjerenja sa jasnom namjerom da finale te provjere povjerenja Vladi bude izlazak SDP iz Vlade. Pomogao sam njihovu želju da budu opozicija, ali ne u Vladi, nego prava opozicija, stvorili smo uslove zbog izražene spremnosti dotadašnje opozicione partije Pozitivne da sačuvamo većinsku podršku Vladi i nakon toga sada Vlada mnogo konzistentnije funkcioniše. Privodi kraju ovaj madnat. Mislim da smo teško političko iskustvo ostavili iza nas i naučili lekciju koja će nam pomoći da nakon izbora imamo konzistentniju po političkom programu Vladu koja će moći da se u cjelosti usresredi na ono što su izazovi ekonomskog i demokratskog razvoja Crne Gore. Možda duži odgovor, ali je tek kad ga u cjelini saslušamo moguće razumjeti, koji su to razlozi doveli da jedno mjesto uzornog dijaloga kakav je bio crnogorski parlament prije nekoliko godina danas postane takav kakav jeste. Mislim da i ta promjena potvrđuje ono što sam kazao i u Crnoj Gori i na Balkanu. Te još uvijek oštro međusobno rvaju dvije politike filozofije. Ako hoćete i dva korpusa civilizacijskih vrijednosti. Jedan koji budućnost iz Crne Gore i naših država vidi u društvu razvijenih evropskih država i naroda. I drugi koji želi da produži trajanje balkanskih država na tradiconalnim balkanskim bespućima zaostajanja i međusobnog sukobljavanja. Nema sumnje da budućnost pripada proevropskom kursu državne politike svih zapadno balkanskih država.“

U ovoj kampanji predizbornoj vidimo da najmanje dva politička konkuretna imaju i pod sloganom MI ili On. On biste bili vi što znači da je ta oštrica okrenuta prema vama. Koji je vaš odgovor?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Odgovor je da je to pogrešan slogan ali nije problem u pogrešnom sloganu, već je to pogrešan politički kurs. U susret redovnim parlamentarnim izborima. Ako za svo zlo ako vidite aktuelnu političku scenu Crne Gore optužujete jednog čovjeka, biće da ste odlukom da se sukobite sa tom politikom preko njega odabrali možda i najsnažnije uporište te politike i izabrali najzahtjevniju metu. Nemam protiv takvog izbora uvjeren sam da je to pogrešan izbor koji će nam pomoći da mi ubjedljivije trijumfujemo na ovim izborima. Ali greška je mnogo suštinskija. Jer ona zamagljuje ono što je stvarni izazov sa kojim se suočavamo. Nije pitanje on ili ja. Pitanje je šta oni i ja i mi na našoj strani imamo da ponudimo Crnoj Gori i građanima za budućnost. Zato naš odgovor nije onakav kakav bi očekivao DF. Mi ne mislimo da su ovi izbori prilika za finalni sudbonosni obračun sa njima, ne ovi izbori za nas su prilika da podsjetimo građanima Crne Gore šta smo uradili za njim u prethodnom periodu i kako vidimo budućnost naše zajedničke države i budućnost kvaliteta života svakog od njih pojedinačno.“

Sve zemlje Jugoistočne Evrope i Balkana su u trci za investicijama, svi pokušavaju da na neki način privuku investitore olakšicama to rade i Srbija i Crna Gora i Hrvatska i gdje se tu Crna Gora razlikuje od Srbije i Hrvatske i po čemu i šta je ono što vi nudite, koje su vaše prednosti a ko bi vam u regionu bio najveći konkurent?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Podsjetiću vas na jedan prethodni odgovor, gdje sam kazao da među značajne rezultate koje smo postigli u prethiodnom periodu ubrajam da je Crna Gora danas po svim parametrima a to je GDP Per Capita prosječna plata i penzija predstavlja najrazvijeniju ekonomiju zapadnog Balkana. To je novina imajući u vidu da Crna Gora ima reputaciju manje razvijene ex jugoslovenske republike. Do tog nivoa razvoja smo došli zahvaljujući kontinuirano dobrom rastu. Tokom zadnjih 10 godina od obnove nezavisnosti do danas prosječna stopa ekonomskog rasta je bila 3,2%. To je dobra stopa rasta i među najvišim i u regionu i Evropi. U regionu samo Albanija sa 3,6% ima višu stopu rasta. Ostali su ili na našem nivou kao Makedonija ili ispod njega a da vam ne govorim kad su u pitanju evropske države, gdje je prosječna stopa rasta tokom poslednjih 10 godina ispod 1%. Evropi može biti imajući u vidu startnu osnovu ovdje prije svega govorimo o onome što je zapadno balkansko iskustvo u pogledu zaostajanja u ekonomskom razvoju za razvijenom Evropom. Želim da potvrdim nešto što je pretpostavka u vašem pitanju da su upravo strane investicije jako puno doprinijele tom dobrom tempu rasta. Mi smo tokom prethodnih 10 godina prosječno godišnje imali 19% direktnih stranih investicija u GDP-u. Kad jedna zemlja ima 10% pokazatelja to se smatra uspjehom i da je riječ o zemlji koja ima atraktivan poslovni ambijent za animaciju inostranih investitora. Crna Gora je u kontinuitetu imala 19%. Više od 5 500 000 000 direktnih stranih investicija se u tom periodu slilo u Crnu Goru i to nam je pomoglo da mi započnemo realizaciju nekih krupnih razvojnih projekata bez kojih ne može biti potpunijeg održivog korišćenja naših razvojnhih resursa. Mi svoje razvojne resurse vidimo u oblasti turizma i usluga, prozivodnje hrane prerađivačke industrije i energetike, ali da bismo sve to mogli da valorizaujemo potrebno je savladati naslijeđena uska grla u infrastrukturnom razvoju. Infrastrukturni objekti su najskuplji objekti i oni se jako teško u bilo kojoj zapadno balkanskoj državi mogu graditi domaćim izvorima. Hrvatska je krenula da gradi jadransku autocestu i zastala je na određenoj dionici zbog nemogućnosti da iz domaćih izvora to finansira. Zato je jako važno da budemo svjesni značaja direktnih stranih investicija da bismo mogli da animiramo strane investitore kao i domaće moramo kontinuirano raditi na unapređenju poslovnog ambijenta. Mislim da je Crna Gora uzorno uredila svoj poslovni ambijent, što je dopuna onome što su neke od prepoznatih karakteristika savremene Crne Gore. Da imamo pouzdanu stabilnost o čemu smo više puta govorili da imamo jasan kurs proevropskog razvoja što je dobra poruka investitorima da ih u Crnoj Gori ne čekaju neke nepoznanice. Čeka ih sistem koji je vrlo sličan ili identičan onome u kojem evropski investitori već rade, i uključujući euro kao sredstvo plaćanja i da ih čeka inspirativan poslovni ambijent gdje se stalnim poreskim i drugim olakšicama i unapređenjem efikanosti administracije trudimo da izađemo u susret očekivanjima biznisa. MIslim da je iskustvo Srbije na tom planu vrlo poučno inspirativno. Imala je zapažen tempo ekonomskog rasta tokom poslednje decenije i vrlo pozitivno iskustvo u animaciji stranih investitora zahvaljujući karakteristikama svoje ekonomije, te investicije su dominantno u industriji ali to nudi ozbiljne prednosti kad je u pitanju novo zapošljavanje, tako da mislim da imamo komplementarna iskustva na tom planu i za sada se strane investicije i razvoj biznisa dobro koriste u državnoj politici Srbije i Crne Gore. Kad je Hrvatska u pitanju, tu treba uočiti dvije specifičnosti. Ona startuje sa mnogo bolje startne pozicije u odnosu na nas, Hrvatska je dana na nivou 58% evropskog prosjeka razvijenost. Kad uzmete kao pokazatelj GDP Per Capita po kvalitetu kupovine moćni Crna Gora je na 41% Srbija na 36%, Hrvatska je u boljoj startnoj poziciji ali je tačno da je Hrvatska mnogo lošije iskoristila poslednju deceniju. Imala je kontinuiranu recesiju od 2009-2014 i tokom te decenije, za razliku od ovih stopa rasta koje smo imali u Srbiji i Crnoj Gori, ona je prosječno rasla po stopi od 0,06%. Prema tome, Hrvatska je propustila da uhvati korak sa dobrim tempom razvoja regiona u kojem pripada i se da još više približi evropskom prosjeku razvijenosti. Za nadati se da će nakon razriješenih političkih dilema što se događalo ovih dana vjerovatno i Hrvatska mnogo više pažnje posvetiti tim pitanjima.“

Našla sam izjavu koja mi je skrenula pažnju u vezi sa infrastrukturom. To je da ste rekli da donesete odluku da li će Crna Gora razvijati ili ne, i da se zato odlučili da se zadužite za velike infrastrukturne objekte kao što je autoput, kako vi građanima objašnjavate računicu, upravo ste pomenuli Hrvatsku i da li će im se to na kraju isplatiti, budući da Crna Gora jedna od najzaduženijih zemalja?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Pa ja mislim da je objašnjenj jednostavno. Kazao sam da je Crna Gora najrazvijenija ekonomija na zapadnom Balkanu. Najrazvijeniji biti znači imati 6.000 eura BDPa po glavi stanovnika. U tom trenutku kad Evropa ima 28. 500, 6 u odnosu na 28. 500 jasno govori koliko smo decenija u prošlosti izgubili kad je u pitanju tempo razvoja svake od balkanskih država. I onda se logično pitanje donosioca odluka postavlja. Da li želite da čuvate postojeći nivo razvoja, ili mislite da sa 6.000 GDP Per Capita zadovoljavate ono što je očekivanje vaših građana, ili morate da uradite nešto da biste oživjeli ono što je politika koju zastupate, to je evorpske integracije i pripadnosti razvojenom korupsu evropskih zemalja. Ne vjerujem da se bilo koji građanin pa ni mi kao donosioci odluka zalažu za evropsku integraciju samo zato da bismo bili članica tog prestinog kluba. Zalažemo se da bismo građanima naših država i nama samima obezbijedili evropski kvalitet života. Evropski kvalitet žviota se ne postiže sa 6.000 GDP Per Capita. Nego sa 28 500. Kako se dolazi do toga, veoma su poznate formule. Morate se intezivno posvetiti ekonomskom razvoju i rastu da biste mogli da obezbijedite dobar tempo rasta pretpostavljam da nijedna od balkanskih država ne samo da nemadovoljno finansijskog kapitala, nego nema iskustva i znanja u realizaciji nekih zahtjevnih razvojnih projekata zato nam je jako važno da obezbijedimo strateška partnerstva da bismo došli do strateških partnerstava moramo imati stabilnost u svojoj zemlji, jer kapital neće ući ni u jednu zemlju kojoj postoji višak neizvjesnosti i moramo se potruditi da unapređenje svog poslovnog ambijenta budemo konkurentniji od drugih. Vlasnici kapitala moraju prepoznati šansu da baš u našim zemljama ostvare ono što je njihov interes, ne u nekim drugi zemljama. Ako je tako onda je vrlo logično da se donosioci političkih odluka opredjeljuju za zaduženje zemlje da bismo realizovali neke od zahtjevnih infrastrukturnih projekata koji su u balkanskim uslovima, ne samo uslov razvoja, oni su uslov stabilnosti. Možda u nekom drugom evropskom regionu razvoj infrastrukture je preduslov razvoja u crnoj Gori i na Balkanu to je preduslov stabilnost, kao što znate nažalost na Balkanu mi još uvijek imamo strah od različitosti, mi zbog toga svako malo zastranimo u potrebu da eliminišemo one koji su različitiji od nas. Zašto se to pojavljuje, zato što se nedovoljno poznajemo i nedovoljno smo međusobno integrisani i nedovoljno putujemo. Mislim daje jako važno da razvijemo infrastrukturu unutar regiona koja će nas povezati i da kroz razvoj te infrastrukture stvorimo kvalitetne linkove sa Evropom kojoj težimo. Da bismo to mogli da uradimo kao što sam maločas kazao. Moramo pozjamiti kapital. Osnovno pitanje je da li smo u stanju da to uradimo na održiv način. Da li ćemo biti u stanju da otplatimo kredite koje uzimamo za razvoj infrastrukture. Rekao bih da je tu primarno pitanje kako trošimo kredite koje smo uzeli. Ako ih trošimo za tekuću pottrošnju onda je to neodgovorno i na štetu budućih generacija. Ali ako te kredite trošimo za otklanjanje uskih grla u infrastrukturi, kao što je to u slučaju Crne Gore, onda je dosta realno da ćete u već sada bliskoj budućnosti doći do pokazatelja održivosti takve politike. To je da su vam stope ekonomskog rasta tolike da nisu ispod visokih kamatnih stopa kapitala kojeg uzimate kao kredit da bist realizovali razvojne projekte. Mi smo u Crnoj Gori u 10 godina uglavnom bili oko tog nivoa. Čini mi se da sada sa realizacijom ovih krupnih infrastrukturnih projekata kao što je autoput, Termoelektrana Pljevlja podmorski kabl prema Italiji Porto Montenegro, PortoNovi, Luštica. Da su to sve snažni impulsi ekonomskom rastu i razvoju da mi imamo potencijal da kontinuirano budemo na nivou od 4 i više posto rasta što nam obezbjeđuje i održivost politike zaduživanja i ne treba pretjeraivati sa ocjenama da je Crna Gora među najzaduženijim zemljama. Mnoge zemlje su u regionu zaduženije od nas i Slovenija i Hrvatska i Srbija i Albanija a da u evropskim državama ne govorimo. Crna Gora je danas na nivou otprilike 65% učešća duga u BDP-u u situaciji kad EU ima taj prosjek od 85% a kad zemlje eurozone su u prosjeku 90% zaduženosti u odnosu na svoj GDP. Sama statistika ne govori mnogo. Veoma je važno pogledati šta se krije ispod te statistike za šta se upotrebljavaju krediti. U Crnoj Gori po mom sudu upotrebljavaju se pravilno za realizaciju važnih infrastrukturnih projekata koji nam stvaraju pretpostavke da možemo na održiv način valorizovati svoje razvojn potencijale.“

Ono zbog čega vas kritikuju protivnici i NVO sektor je vaša izjava „da bi odlaganje da se iskoriste prirodni resursi zbog razvoja zemlje bilo kukavički“ mislimo na davanje u dugoročni zakup morske obale, šta mislite kako će ta vaša politika na kraju da se pokaže, da li će biti više pluseva ili minusa?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Ja mislim da je odlaganje u korišćenju mandata kojeg su vam dali građani kroz povjerenja iskazano na izborima svojevsrtan kukavičluk. I nespremnost da se preuzme odgovornost za donošenje odluka. Nisu nam građani u ovom slučaju Crne Gore dali povjerenj da bismo brižljivo čuvali resurse, neupotrebljavajući ih. Resursi su tu da bi na održiv način bili stavljeni u funkciju kvalitetnijeg života. Ako se sve svodi na to da mi očuvamo resurse za buduće generacije to znači da smo dobili zadatak da zadržimo postojeći nivo GDPa Per Capita na 6.000 što saglasili smo se ne zadovoljava nijedno građanina Crne Gore, da smo se saglasili sa tim da prosječna plata ne treba da pređe 500 eura i da prosječna penzija ne treba da pređe nivo od 270 eura. Ne vjerujem da to bilo koga zadovoljava. Ne možemo povećati ni prosječnu platu ni penziju ako nemamo ekonomski razvoj. Ne može biti razvoja ako ne valorizujemo svoje resurse. Neprirodno je da je danas svega 30% hidropotencijala Crne Gore iskorišćeno. Neprirodno je da vjerovatno još uvijek značajno veći dio crnogorskih turističkih potencijala, čak i na primorju gdje su se intezivnije koristili a posebno kad uključmo i kontinentalni dio nije iskorišćen. Veći dio crnogorskih turističkih potencijala. Neprirodno je da veći dio crnogorskih potencijala u proizvodnji hrane koliki god bili zbog teritorijalne veličine Crne Gore da su i dalje neiskorišćeni. Postavlja se pitanje šta je potreba aktuelnog crnogorskog društva i šta je samim tim zadatak donosioca odluka da po meni kukavički neodgovorno, nesigurnim u sebe ne donosimo odluke sa alibijem da to ostavljamo budućim generacijama, ili da odgovorno koristimo mandat koji su nam dali građani Crne Gore da donosimo promišljene utemeljene na argumentima odluke da preuzimamo odgovornost za te odluke, da obezbjeđujemo valorizaciju crnogorskih razvojnih potencijala i u svojoj generaciji stvaramo pretpostavke za unapređenje kvaliteta života. MI u ovoj generacij treba da udvostručimo crnogorski GDP Per Capita i u sledećih 15 godina saglasno strategiji održivog razvoja dobacimo najmanje do 12 000 eura GDP Per Capita. A onda da sa te mnogo kvalitetnije osnove stvorimo pretpostavke da i buduće generacije mogu da donose jednako valjane odluke i da odgovorno iskoriste svoje vrijeme valorzujući ono što su preostali crnogorski razvojni resursi.“

Opozicija je uspjela da izgura naknade za majke sa troje i više djece, imate povećane penzije, sada dolazimo do slučaja da Fond PIO Pozajmljuje novac iz budžeta, koliko je stabilan i dugoročno odživ penzijski fond?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Zaista sam ponosan na taj dio Vladine politike. Tokom čitavog perioda, ne samo tokom ovog postreferendumskog iskustva u crnoj Gori smo uspjeli da obezbijedimo redovnost isplate penzija i usklađivanja penzija. Čak i u teškom vremenu kad evorpska ekonomska kriza pogodila ekonomije regiona nismo posegli za bilo kakvim snižavanjem niti penzija niti plata. Niti je došlo do kašnjenja u redovnosti isplate. Smatram da smo pokazali visok stepen odgovornosti i senzibilnosti prema onome što su potrebe socijalno ugroženije strukture stanovništva ne samo u Crnoj Gori nego i svim zemljama u tranziciji kao što su penzioneri. Sa takvom politkom ćemo nastaviti i u narednom periodu. Ne dolazi u obzir da može biti dovedeno u pitanje redovnost isplate penzija i plata i usklađivanja saglasno švajcarskoj formuli koja je predviđena našim zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju. U ovom trenutku Fond PIO posluje sa deficitom: I taj se deficit naknađuje iz onog što su redovni poreski prihodi budžeta. Kako se taj problem prevazilazi jedino na način na koji sam to obrazlagao u odgovoru na vaša pitanja. Da bismo mogli da utemeljimo takvu potrošnju Fonda PIO koji servisira 127.000 korisnika prava mi moramo da proširimo ekonomsku osnovu tako što ćemo intezivnije iskoristiti neiskorišćene razvojne resurse. To moramo da uradimo na održiv način. Vodeći računa o budućim generacijama ali nezapostavljajući potrebe vremena.“

Da li znate koliko zarađuju ljekari u Crnoj Gori i mislite ,li da je to dovoljno?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Znam i znam da nije dovoljno to što zarađuju ni ljekari ni učitelji nastavnici profesori kulturni radnici sudije policajci. Složićete se da to nije specifičnost Crne Gore. Možda specifičnost je da oni danas zarađuju više nego što su zarađivali i više nego u nama susjednim državama zahvaljujući ekonomskom rastu i razvoju kojem sam govorio tokom poslednje decenije ali nema sumnje da u društvima kakvo je crnogorsko u tranziciji nisu stvorene pretpostavke da svaki rad posebno onaj koji je kreativni i odgovorniji i zasnovan na visokoškolskoj diplomi bude adekvatno nagrađen. Imate dvije mogućnosti suočavanja sa tim izazovom. Da kreirate neutemeljenu potrošnju i još veči budžetski deficit i da na taj način taj teret prevaljujete budućim generacijama i imate drugi odgovorniji pristup da se pružate koliko je guber dugačak Da povaćete potrošnju u saglasju sa onim što je vaš tempo ekonomskog rasta i razvoja. To radimo u Crnoj Gori i zato sam se tako zadržao u odgovoru na vaše pitanje. Ja smatram da se zapravo sva ova pitanja izvedena iz osnovnog pitanja. Koliko smo mi u stanju da odgovorno valorizujemo svoje resruse da animiramo inostrane investitore da ulože svoj kapital i da nam pomognu da realizujemo neke krupne razvojne projekte i koliko smo u stanju da sistemski podstaknemo naše posebno mlade ljude da se odluče za ulazak u svijet preduzetništva. Jer jedna je vrijednost kad strani investitor izgradi Porto Montenegro a ovom nivou razvoja potroši 450.000.000 a druga je vrijednost za zemlju ako tih 450.000.000 tokom gradnje iskoriste domaća preduzeća i preduzetnici ako se oni uključe u realizaciju takvh projekata stičući novo iskustvo, snažeći svoje kompanije osvajajući novi nivo preduzetničkog znanja i na taj način podižu svoju konkurentnost za sjutrašnje poslovanje na tržištu ujedinjene Evrope.“

Situacija slična u Srbiji i Crnoj Gori, pored svih kredita toga što se odvaja za preduzetništvo i privatno preduzetništvo, stiče se utisak da bi radije da rade u državnom poslu jer misle da je stabilniji, kako to objašnjavate?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Mislim da ste u pravu, čak bih se usudio da kažem da je za nijansu slika nepovoljnija u Crnoj Gori. Ja bih rekao da se i u Srbiji ljudi brže odlučuju za ulazak u preduzetništvo, možda zahvaljujući tom preduzetnčkom duhu poljprivrednika u Srbiji kojih je mnogo više i imaju mnogo izdašnije resurse. Ono što je zajedničko to je objašnjenje za to što ste opisali vezano za ono što je istorija ove dvije zemlje. Istorija je češće bila istorija ratovana nego ozbiljne posvećenosti razvoju. Mnogi od tih ratova su bili neizbježni, neminovni, to su bili ratovi za našu slobodu održanje državnog i nacionalnog dostojanstva, ali se kroz tu istoriju zapravo profilisao i današnji građanin Srbije i Crne Gore. To su ljudi koji su mnogo više okrenuti državi, službi, potrebama države nego li što su se lično usavršavali za izazove preduzetništva i biznisa. Morali bismo shvatiti da je valjda ja sam ubijeđen u to, oprezan sam u formulaciji, da je valjda to vrijeme iza nas. Ono zbog čega želimo da budemo dio NATO-a i Evrope da usvojimo njihov sistem vrijednosti da kažem dobijemo i taj nasušno potrebni bezbjednosni kišobran za Balkan u cjelini, da bismo uopšte izgubili potrebu da se pripremamo za ratovanje. Ono za šta se sada treba pripremati što je imperativ savremenih i srba i crnogoraca i svih građana da se pripremamo za razvoj i izazove koje sobom donosi novo vrijeme, na planu preduzetništva i biznisa. Mislim da smo taj preklop u državnoj politici Srbije i Crne Gore napravili, ali ne treba imati iluziju da je to već usvojeno kao saznanje kod svih naših građana. Mislim da dobar dio našh građana i dalje očekuje da država riješi njihove egzistencijalne probleme što je iluzija, država u ovim tranzicionim godinama mora brižljivo voditi računa o onome što su potrebe socijalno ugroženih i svih koji još uvijek nisu kvalitetno riješili pitanje porodične egzistencije. Moramo stvariti sistem, kojim ćemo ih motivisati sa preuzmu odgovornost za sebe. Nedavno sam imao pitanje vašeg kolege, šta je to ekonomski patriotizam i kazao sam najveći ekonomski patriotizam je učinio svak onaj ko je riješio sam pitanje svoje egzistencije. Ne treba se zanositi velikim učincima planetarnim nego se treba usresrediti na temu šta ja mogu da uradim za svoju državu. Najviše što se može uraditi da je oslobađamo tereta odgovornosti da brine o svakom od nas pojedinačno nego da iskoristimo šanse koje nam se ukazuju. Mislim da je država stvorila već jedan solidan sistem podsticaja ljudima koji se opredjeljuju za biznis i taj paket smo dodatno ojačali sada kroz pripreme novih mjera buduće Vlade za 4-godište nakon izbora. Mislim da su posebno dobri stimulansi koji se nude mladim početnicima u biznisu, sa visokoškolskom diplomom gdje dodjeljujemo beskamatne kredite i ljudima koji su ostali bez radnog mjesta zbog restrukturiranja preduzeća. Na taj način pokazujemo i socjalnu pažnju. Sve to skupa učvršćuje socijalnu stabilnost koja nam je nasušno potrebna kao temelj sa kojeg se možemo ozbiljnije posvetiti dobrom tempu ekonomskog i demokratskog razvoja.“

Da pokušamo da olakšamo ponovno spajanje građana Crne Gore i Srbije, kad će biti gotov autoput između dvije zemlje?

MILO ĐUKANOVIĆ, Predsjednik Vlade: „Pretpostavljam da me pitate za dio u zoni odgovornosti Vlade, za dionicu koja prolazi kroz Crnu Goru izvjesno je da će prva faza tog autoputa biti gotova u maju 2019. Naime, tako je potpisan ugovor sa izvođačem i to znači da ćemo za kraće od tri godine imati tu najtežu dionicu od Podgorice do Kolašina, već sada imamo ponudu od strane aktuelnog izvođača da pristupimo proceduri ugovaranja sledeće dionice koja bi vodila od Kolašina do Andrijevice i iza toga ostaje samo još jedna dionica od Andrijevice do Boljara što je granična tačka između SRbije i Crne Gore. Intezivno se radi u Srbiji, vjerujem da bismo istovremeno mogli završiti taj posao i značajno olakšati i učiniti bezbjednijim putovanje građana Srbije i Crne Gore i mnogih turista koji će preko Srbije dolaziti na crnogorsko primorje.“