Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Mila Đukanovića agenciji MINA: Sporazum moguć do kraja jula

Datum objave: 13.07.2014 15:22 | Autor: Biro za odnose s javnošću

Ispis Štampaj stranicu


Podgorica, (MINA) – Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP) sporazum o formiranju vlasti u Podgorici i još nekoliko opština mogle bi da potpišu do kraja jula, najavio je lider vladajuće stranke i premijer, Milo Đukanović.

On je u intervjuu agenciji MINA potvrdio da je nosilac izborne liste DPS-a u Podgorici, Slavoljub Stijepović, kandidat za gradonačelnika Glavnog grada.

Đukanović je rekao da iz ugla DPS-a postoje svi uslovi da sporazum bude potpisan prije kraja jula, ali da li će tako biti nezahvalno je prognozirati.

»Pregovori su počeli prije deset dana. Uspjeh koliko god on izgledao realnim, kao i rokovi zavise od obje strane. Realno je da sporazum bude potpisan prije kraja jula, ako se nastavi sa ozbiljnim radom kako su pregovori i počeli. I ako se očekivanja potencijalnih koalicionih partnera zadrže u zoni poštovanja izborne volje građana i provjerenih demokratskih iskustava i prakse u svijetu«, rekao je Đukanović.

On je ponovio da je po ocjenama DPS put ka koalicinom sprazumu za vršenje vlasti u Podgorici i još nekoliko značajnih lokalnih uprava otvoren.

Đukanović je naveo da je optimista i zbog činjenice da je DPS nakon izbora saopštio da će njihova prva ponuda za saradnju biti upućena potencijalnom partneru sa kojim su programski najbliži i da je SDP poručio da da će početi razgovore sa onima koji su najjači.

On je rekao da, bez obzira na razlike koje postoje i koje su kulminirale tokom predizborne kampanje, ostaje neupitno da su DPS i SDP i dalje programski najbliži na crnogorskoj političkoj sceni.

»Dakle, sve racionalno upućuje na zaključak da je koalicioni sporazum moguć i to u kratkom roku«, rekao je Đukanović i ocijenio da je u sadašnjem rasporedu snaga u Podgorici formiranje vlasti DPS i SDP jedina politički zdrava i odgovorna opcija.

DPS je, kako je naveo, na te izbore izašla sa ambicijom da osvoji apsolutno većinu i da je od toga cilja dijelilo samo oko 600 glasova.

»Zato rezultat koji smo postigli je izuzetan. Nakon ovakve distribucije glasova na izborima svaka druga kombinacija u formiranju vlasti, osim koalicije DPS i SDP, bila bi neprirodna, teže funkcionalna i sa izvjesno kraćim vijekom trajanja«, smatra Đukanović.

On je rekao da je DPS kandidaturu Stijepović za prvog čovjeka Podgorice istakla prije izbora i da je precizno najavljeno šta će biti prioriteti njegovog tima tokom funkcionisanja vlasti. »Na bazi te ponude dobili smo 47 odsto glasova i prema tim biračima smo obavezi da ispunimo data obećanja«, rekao je Đukanović.

Na pitanje da li je DPS prihvatljivo da predsjednik Skupštine Glavnog grada bude nosilac liste Evropsko lice Podgorice Dragan Bogojević i da li je ta funkcija pripasti SDP, Đukanović je odgovorio da dvije partije nijesu za sada razgovarali o tim pitanjima.

»DPS je partija koja dugo funkcioniše u koalicijama i ima zavidan nivo koalicione političke kulture. Dakle, spremni smo kada je to potrebno da dijelimo vlast, ali i odgovornost u skladu sa jasnim demokratskim principima«, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, da je DPS osvojila 50 odsto glasova ne bi nikoga zvala u koaliciju, ali bi prihvatila svakog ko sa njima želi da podijeli teret odgovonosti.

Upitan da li nakon izbora u Podgorici i poruka tokom predizborne kampanje treba očekivati redefinisanje odnosa u vladajućoj koaliciji, Đukanović je podsjetio da savez DPS i SDP traje od 1998. godine.
On je rekao da bi to vrijeme trebalo podijeliti u etape do referenduma 2006. godine i poslije njega.

»Do referenduma niko nije ni razmišljao da li smo dobro pretpostavili pojedinačnu snagu stranaka u koaliciji jer važnije nam je bilo da stalno snažimo većinu za obnovu nezavinosti«, rekao je Đukanović.
On je kazao da su dvije stranke nakon referenduma iz raznih razloga procjenjivale da treba da je opravdano i dalje nastupati u predizbornim koalicijama svjesni da se približava trenutak pojedinačnog odmjeravanja snaga na političkom tržištu, time i neprikosnoveno preciznog uvida u opravdanost i pravednost dotadašnjih podjela prava u koaliciji.

»To se dogodilo na lokalnim izborima. Rezultati iz opština u kojima smo nastupili odvojeno, a takvih je većina dali su preciznu sliku političke snage DPS-a i SDP-a, što je izuzetno korisno koliko god svako od nas bio zadovoljan svojim likom u ogledalu«, naveo je Đukanović.

Time je svakako, dodao je, započet i proces redefinisanja odnosa unutar koalicije.

On je ocijenio da su DPS i SDP odvojenim nastupima u nekoliko opština napravili korak u razvoju demokratije i u tim strankama i političkom životu Crne Gore.

»Sada znamo gdje smo i možemo mnogo čistije da gradimo međusobne odnose«, rekao je Đukanović i dodao da se ništa programski i suštinski nije promijenilo da se obje partije i dalje zalažu za iste vrijednosti koje su ih držale na okupu poslednjih 16 godina samo što sada znaju koliko koja stranka teži i doprinosi ostvarivanju tih ciljeva.

»Ne vjerujem da ozbiljni ljudi u bilo kom poslu žele da svoju poziciju grade na uljepšanim predstavama vlastite važnosti niti da su političkom poslu primjerena »čašćavanja« povjerenjem koje smo, ionako, samo posudili od građana. I nama i SDP odgovara da znamo gdje smo tačno na političkoj sceni i vjeruju da smo obostrano zadovoljni što je naš savez i dalje dominantan«, kazao je Đukanović.

Komentarišući odluku sa Ministarskog savjeta da Crna Gora ne dobije poziv za NATO, Đukanović je rekao da ga formulacija odluke ne ispunjava u potpunosti, jer je ubijeđen da je Crna Gora zaslužila poziv za članstvo.

»To govorim zato što sam često u komunikaciji sa NATO partnerima provjerao vrijednost etapnih i finalnih rezultata koje je Crna Gora ostvarila u realizaciji zadataka iz agende NATO integracija. Takođe, mislim da bez straha možemo da uporedimo naša sa dostignućima koje su fazi integracije u kojoj je danas Crna Gora bile postigle druge države iz okruženja, a koje su sada članice NATO-a«, kazao je Đukanović.

On je rekao da ovakve odluke zavise od dvije strane, zemlje kandidata i država Alijanse, koje odlučuju kada će im se zemlja kandidat pridružiti.

»Takođe, u određenim vremenima nije manje važan ni geopolitički kontekst koji je, makar ja tako smatram, i opredjeljujuće doprinio da Crna Gora ne dobije poziv u ovom trenutku«, rekao je Đukanović.
On je ponovio da to nije neuspjeh i da je Crna Gora jedina od četiri države koje su kandidati dobila mogućnost da u dijalogu sa NATO-om, ne čekajući naredni samit ,tokom 2015. godine, ipak dobije poziv za članstvo.

»Presudno je važno da u narednom periodu nastavimo sa istom posvećenošću reformama, kako bi iskoristili ukazanu šansu sda u najkraćem roku ostvarimo ovaj državno politički prioritet«, kazao je Đukanović.

Kometarišući reformu bezbjednosnog sektora, koja je bila jedan od uslova za dobijanje poziva za članstvo, Đukanović je rekao da poslednjih nekoliko godina NATO u agendi potencirao četiri oblasti reforme.

Đukanović je ponovio da je, osim toga, potencirana i reforma sektora odbrane, vladavina prava i podrška javnog mnjenja.

»U svim razgovorima sa NATO partnerima na različitim nivoima imali smo redovnu razmjenu mišljenja o dostignućima u te četiri oblasti. Nikada, ni u naznakama, nije pokretano pitanje personalnih promjena, na čelu ili u dubini sistema bezbjednosti«, rekao je Đukanović.

Kada se pominju reforme u oblasti bezbjednosti podrazumijeva se, kazao je, obaveza dostizanja standarda koji će crnogorski bezbjednosni sistem učiniti kompatibnilnim sa sitemom NATO-a.

Đukanović je objasnio da to prije svega znači izmjenu zakonske regulative na čemu je, kako tvrdi, Crna Gora vrijedno radila.

On je podsjetio da je Vlada proslijedila parlamentu Zakon o osnovama bezbjenodsnog sistema, kao i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, da su urađene izmjene odgovarajuće zakonske regulative u oblasti odbrane.

»Uz to, konstituisali smo odjeljenje u Ministarstvu odbrane koje se bavi pitanjima bezbjednosti vojske, radili smo na institucionalnom snaženju ne samo ANB već smo Zakonom o osnovama sistema bezbjednosti predvidjeli i formiranje Savjeta za nacionalnu bezbjednost«, rekao je Đukanović.

On je kazao da je Crna Gora puno uradila, ne samo na formiranju novih, nego i na funkcionalnom snaženju postojećih institucija i da su rezultati na tom planu ohrabrujući.

»Definitivno, meni nije poznato da je bilo ko iz NATO saveza personalnim pitanjima uslovljavao brzinu poziva Crnoj Gori. U bezbjednosnom sistemu se promjene događajaju i događaće se redovno kao i u drugim djelovima državne uprave. Nema govora da bi se time mogao obrazložiti izostanak očekivanog poziva sa ovogodišnjeg samita«, zaključio je Đukanović.