Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Mila Đukanovića za magazin CorD

Datum objave: 30.06.2014 13:29 | Autor: Biro za odnose s javnošću

Ispis Štampaj stranicu



- Ekonomije velikog broja država u svetu i Evropi polako izlaze iz krize, dok u regionu ne jenjava. Kako bi ste ocenili ekonomske trendove u Crnoj Gori danas?

U pravu ste. Svjetska ekonomija se oporavlja. Globalni ekonomski rast će biti veći nego prethodnih godina. Procjenjuje se da će u 2014. godini dostići 3,6%. Naravno, najveći doprinos globalnom rastu «stiže» od brzorastućih ekonomija (emerging market) poput Kine i Indije, dok je rast u najrazvijenijim ekonomijama umjereniji. Iako su rizici i dalje prisutni i ekonomija eurozone je na putu oporavka. Procjenjuje se da će nakon prošlogodišnje recesije - pada od 0,5% ove godine ekonomija eurozone porasti 1,2%. 

To su ohrabrujuće najave i za naš region – Zapadnog Balkana i za crnogorsku ekonomiju, koja je velikim dijelom zavisna od globalnih, a posebno evropskih ekonomskih kretanja. Naime, crnogorska ekonomija i čitav naš region kroz trgovinske, investicione i turističke tokove najviše je upućena na evropsko tržište. A Crna Gora kao mala i otvorena ekonomija veoma je izložena egzogenim šokovima. Tako je kao posljedica finansijske krize, smanjenih investicija, zamrzavanja kreditiranja i povlačenja depozita 2009. godina bila jedna od najtežih u novijoj ekonomskoj istoriji, sa realnim padom BDP-a od 5,7%. Naredne godine obilježili su napori da se stabilizuje makroekonomska situacija, da se javne politike prilagode novom kontekstu i da se preduzmu neophodne reforme koje će osnažiti i ubrzati ekonomski razvoj. 

Sada već sa sigurnošću mogu saopštiti da je Crna Gora prebrodila ekonomsku krizu bez većih posljedica. Očuvana je ekonomska supstanca, nadoknađen je gubitak – pad društvenog proizvoda iz 2009, nezaposlenost nije značajnije povećana. Iskoristili smo vrijeme, prepoznali nove okolnosti i kroz mjere fiskalne konsolidacije, strukturne reforme, unapređenje poslovnog ambijenta učinili nas jačim i konkurentnijim. Prošle godine obnovljen je ekonomski rast, koji je iznosio 3,5%, koliko se očekuje da će iznositi i ove godine. U narednom srednjoročnom periodu, do 2017. godine, doći će do bržeg rasta crnogorske ekonomije, usljed snažnog rasta investicione aktivnosti i angažovanja domaćih potencijala, prvenstveno u sektorima građevinarstva i vezanim sektorima trgovina, transport, eksploatacije ruda i kamena. U ovom periodu se predviđa snažan doprinos sektora turizma i komplementarnih sektora, uz oslanjanje na poljoprivredu iz domaćih izvora. Takođe, očekuje se umjereno povećanje kreditne aktivnosti. Prosječna stopa rasta BDP-a za period 2014-2017 biće 3.7%. U postojećem kontekstu to je solidan rezultat, ali vjerujem da imamo i potencijala i znanja da stvorimo preduslove da ekonomija Crne Gore u narednom periodu dostigne potencijalne stope rasta od 5%. 

- EBRD i MMF upozoravaju da zemlja i dalje pati od visokog deficita tekućeg računa i rasta javnog duga, kako Vi gledate na taj problem i šta Vlada preduzima da ih smanji?

Dinamični ekonomski rast obično sobom nosi i disbalanse. Posebno u dijelu deficita tekućeg računa, a naročito za malu otvorenu ekonomiju koja je dominantno uslužna. Takođe, potreba za infrastrukturnim ulaganjima znači i veće državne troškove, ali i veći uvoz materijala, opreme i drugih proizvoda od kojih se većina ne proizvodi u maloj crnogorskoj ekonomiji. Dakle, velike javne i privatne investicije sigurno će i u narednom periodu značiti pritisak na državne rashode i pritisak na deficit tekućeg računa. Za nas, kao donosioce odluka, je mnogo važnije kako se i na koje projekte javni novac troši. Ključno je da su državne investicije održive i da doprinose ekonomskom razvoju. Takođe je važno da li smo stvorili ambijent da i privatni sektor usmjerava svoju potrošnju u produktivne investicije. 

Ipak, želim da istaknem da je Vlada prepoznala problem budžetskog deficita i rizik rasta javnog duga pa je kroz mjere fiskalne konsolidacije prošle godine smanjila budžetski deficit na ispod 4% BDP. Ove godine je procjena da će deficit iznositi ispod 2% BDP, a namjera je da u srednjoročnom periodu budžet bude u suficitu. Javni dug je na kraju aprila 2014. godine iznosio 56% BDP, a shodno strategiji javnog duga neće preći iznos od 60% u narednim godinama. To znači da će Crna Gora već od ove godine biti u okviru mastrihtskih pravila i time dodatno osnažiti svoju fiskalnu poziciju ali i reputaciju na finansijskom tržištu. 

- Da li ste zadovoljni tempom kojim Crna Gora ispunjava uslove za evrointegracije?

Crna Gora se osam godina nakon obnove svoje nezavisnosti može pohvaliti činjenicom da je danas jedina država koja se istovremeno nalazi u poslednjoj fazi procesa integracije u NATO i u uspješnom je procesu pregovora za članstvo u EU. 

Zaokružili smo pregovaračku strukturu, koja uključuje civilni sektor i uspješno smo okončali fazu skrininga. Do sada smo otvorili pregovore u devet poglavlja, od čega smo dva privremeno zatvorili. Ulažemo maksimalne napore kako bi se dobar trend pregovaračkog procesa nastavio. Očekujemo da ćemo biti u prilici da do kraja 2014 otvorimo sva pregovaračka poglavlja u kojima nemamo početnih mjerila tj. preostalih 13 poglavlja.

Vlada je usvojila i Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2014. – 2018. (PPCG), koji predstavlja osnovni strateški dokument u oblasti evropske integracije. To je dokument koji na temeljit i sveobuhvatan način predviđa potrebne mjere za potpuno usklađivanje s pravnom tekovinom EU, izgradnju administrativnih kapaciteta za njeno efikasno sprovođenje, izradu odgovarajućeg strategijskog okvira po svim poglavljima pravne tekovine, kao i proračun troškova za ostvarenje tih aktivnosti.

Imajući u vidu navedeno u potpunosti možemo izraziti zadovoljstvo dosadašnjim tempom napredovanja ka EU, posebno imajući u vidu da smo rokove uvijek podređivali kvalitetu refomskog procesa.
 
- Koliko su evrointegracije pomogle Crnoj Gori da se stabilizuje kao društvo i da stabilizuje svoju ekonomiju?

Pitanje članstva Crne Gore u EU je, možda i jedino pitanje, koje karakteriše opšti društveni konsensus i saglasnost svih političkih subjekta u našoj zemlji, iz čega proizilazi i visoka podrška javnog mnjenja ostvarenju ovog značajnog spoljno političkog prioriteta. 

Integraciju u EU i NATO doživljavamo kao najbolji okvir za spovođenje neophodnih reformi, koje su preduslov daljeg ekonomskog razvoja i dostizanja evropskog kvaliteta življenja za naše građane. 

U prvoj polovini svoga mandata, uporedo sa realizacijom EU i NATO agende, Vlada je u svom fokusu imala i održavanje stabilnih javnih finansija, strukturne reforme, unapređenje poslovnog ambijenta, a sve u cilju obezbjeđivanja strateški važnih stranih investicija. Uvjereni smo da će sveobuhvatne reforme i usklađivanje sa EU standardima doprinijeti daljem jačanju naših institucija, bržoj i efikasnijoj administraciji i uopšte napretku u svim društvenim sferama.

- Kako vidite privredni ambijent u Crnoj Gori, koliko je podsticajan za investitore, šta mu nedostaje da bude još privlačniji?

Po ocjenama relevantnih institucija poput Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma, privredni ambijent u Crnoj Gori se konstantno unapređuje. Tako npr. Svjetska banka je u posljednjem izvještaju o lakoći poslovanja Crnu Goru svrstala na 44 mjesto u Svijetu, što predstavlja poboljšanje za 7 mjesta u odnosu na prošlu godinu i poboljšanje od preko 40 pozicija u odnosu na prije nekoliko godina.

Ono što je još važnije, inspirativan privredni ambijent u Crnoj Gori prepoznaju domaći i strani investitori. Broj investitora iz preko 100 država svijeta i visina njihovih investicija svrstavaju Crnu Goru među države sa najvećim iznosom investicija po glavi stanovnika i učešću u BDP. Za ovaj rezultat je svakako zaslužna geografska pozicija i resursi koje posjedujemo, ali prije svega institucije koje gradimo, politička stabilnost i bezbjednost koju smo i u najteže vrijeme regionalnih konflikata uspjeli da očuvamo. Dodatno, unapređujemo poslovni ambijent, smanjujemo transakcione troškove, ukidamo barijere i birokratske troškove. Euro, kao zvanična valuta, slobodni trgovinski ugovori koje smo potpisali i slobodan protok kapitala čine nas mnogo većim tržištem od lokalnog. 

Prepoznali smo probleme sa kojima se suočavaju investiori, posebno u dijelu nedovoljno razvijene infrastrukture, nedovoljne povezanosti i dostupnosti Crne Gore kao investicione i turističke destinacije, nedovoljno efikasne državne, a posebno lokalne administracije i barijera koji postoje u dijelu izvršenja ugovora, izdavanja građevinskih dozvola i sistema katastra. Sistemski i u kontinuitetu radimo da otklonimo sva ova ograničenja i probleme. 

- Najavili ste za ovu godinu Vladino usmerenje na eliminacije biznis barijera. Šta to konkretno znači i dokle se stiglo s tim poslovima?

Vlada Crne Gore je, vodeći se aktuelnom ekonomskom politikom, te polazeći od njene uloge u omogućavanju rasta privatnog sektora kroz podsticanje regulatornog okruženja, započela sa radikalnim reformama kako bi se podstakla preduzeća da ulažu i da se razvijaju. Državni sektor je svjestan da će povećanjem troškova poslovanja preduzetnicima biti teško da uspiju na tržištu. Napori na implementaciji reformi u Crnoj Gori u dijelu kreiranja stabilne poslovne klime prepoznati su i u međunarodnim izvještajima.

Bolja pozicija u međunarodnim okvirima pruža dovoljno prostora za promociju Crne Gore posebno u kontekstu bolje slike o investicionoj klimi za strane investicije. Na tom polju su ostvareni značajni reformski koraci u cilju jačanja konkurentske prednosti prije svega u regionalnom pogledu. Izvještajima su prepoznate i slabe ili kritične oblasti koje bi trebale biti u fokusu pažnje za naredni period, a koje su svakako na liniji opredjeljenja naše ekonomske politike.

Reforme koje je Vlada sprovodila i trenutno sprovodi u cilju eliminacije biznis barijera su se odnosile na unapređenje procedura za registraciju preduzeća, izdavanje građevinskih dozvola, dobijanje kredita, plaćanje poreza, registraciju nepokretnosti, izvršenje ugovora, upravni postupak i sl. Pored navedenog, kao prioritet je prepoznata obaveza uspostavljanja efikasnije državne uprave, koja će ubrzati realizaciju svih prethodno navedenih aktivnosti, a koja je i zvanično postavljena kao zadatak Vlade kroz donošenje dokumenta „Plan reorganizacije javnog sektora“.

- Šta je potrebno uraditi kako bi Crna Gora imala veće stope rasta od konvencionalnih?

Potrebno je da više i kvalitatnije radimo. Da konkurentnijim ambijentom privučemo što više renomiranih stranih investitora. Da, otklanjajući prepoznate limite, od kojih je najteži zatečeni nivo preduzetničke kulture, potaknemo dalji razvoj domaćeg preduzetništva, malog i srednjeg biznisa. Tek tada će i vrijedne strane investicije biti potpuno efektuirane. A najvažniji korak u tom pravcu je dalja promišljena i hrabra reforma obrazovanja. Naravno, moramo svakodnevno unaprjeđivati institucionalnu efikasnost, nastaviti sa strukturnim reformama i unapređenjem poslovnog ambijenta. Uz kontinuirane investicije u razvoj infrastrukture i održivu eksploataciju realnih razvojnih resursa, ubijeđen sam da će Crna Gora ostvarivati veoma dinamičan rast irazvoj u narednom periodu.

- Slažete li se s novinarom ” Wall Street Journal” Džonom Fundom, koji je ocenio da je Crna Gora ekonomski lider regiona, ali da EU može da pomogne poboljšanju pravnog sistema u Crnoj Gori?

EU može da pomogne i u poboljšanju pravnog sistema i u podsticaju razvoja kako Crne Gore, tako i regiona Zapadnog Balkana. Plašim se da je evropska strategija integracije našeg regiona isuviše defanzivna. Iz toga proizilazi reducirani, samim tim pogrešni naum da se na Balkanu uspostavlja pravni red kao autonomni cilj. Nije Balkan predodređen za kriminal, korupciju i nasilje. Nego je sve to posljedica ekonomske i demokratske zaostalosti koja se vremenom toliko produbila da sada predstavlja nerješiv problem bez pomoći razvijenih. Logično, prvenstveno EU , jer dio smo evropskog bezbjednosnog i ekonomskog okvira.

Crna Gora, nekada najnerazvijenija zemlja bivše Jugoslavije danas prednjači u regionu, u prilog čemu govori prije svega utrostručen BDP, povećanje stranih direktnih investicija kao i faze integracionih procesa u kojima smo iskoračili ispred naših susjeda, ukoliko izuzmemo Hrvatsku koja je već članica NATO-a i EU. Pa ipak , tek smo na 20-ak posto prosječnog životnog standarda u razvijenim zemljama EU.

NATO i EU integracije za Crnu Goru su politički prioriteti i strateški ciljevi. Ali ne sami po sebi, već upravo da bismo utvrdili sigurnost, ojačali stabilnosti, unaprijedili vladavinu prava i efikasnost institucija. NATO i EU integracije razumijemo i kao sredstvo – instrument da ubrzamo naš ekonomski razvoj. 

Ovdje moramo imati na umu, da se članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, ne nameće Crnoj Gori, već da je to naš izbor, prije svega jer su Crna Gora i Region prirodni dio Evrope, o čemu treba govoriti u prvom licu množine. Dakle, „Mi“ Evropljani. Evropska unija je naš izbor, a standarde koje treba postići na tom putu, doživljavamo kao dodatnu vrijednost ne kao „nametnuti zadatak“.

- Iako u početku osporavan i gledan sa sumnjom, projekat Porto Montenegro postao je globalno prepoznatljiv brend. Po ugledu na njega planirani su još neki slični, dokle se odmaklo u realizaciji projekata Plavi Horizonti, Kumbor...i šta sledi iza toga? 


Porto Montenegro je prvi veći novi projekat u Crnoj Gori, kada je turizam u pitanju, i može se reći da on, uz ulazak Amana na Sveti Stefan i Miločer, ustvari predstavlja prekretnicu u pozicioniranju Crne Gore kao visoko-kvalitetne turističke destinacije, a projekat služi kao primjer uspješne konverzije vojne imovine u turistički kompleks i često je tema razgovora među profesionalcima u sektoru nekretnina. 

Upravo nakon uspješne implementacije ovog zaista impresivnog projekta, krenuo je i početak i realizacija i drugih, sada već takođe za Crnu Goru važnih, projekata u oblasti turizma i nekretnina. 

U cilju daljeg razvoja postojećih i početka novih projekata, Crna Gora teži da privuče investitore koji podižu standard i koje kao operateri prate renomirani hotelski brendovi.Važniji turistički projekti koji su u toku ili su u završnim fazama pripreme su: Luštica, PortoNovi, Aman rizort, Kraljičina plaža, Plavi horizonti, Maljevik – Bar, EcoLodge Vranjina, Bigovo-Trašte, Bjelasica i Komovi. 

Tu se prije svega izdvajaju projekat Luštica bay, gdje se u ulozi investitora pojavljuje švajcarsko-egipatski Orascom i čija je ukupna vrijednost oko 1 milijarda eura, zatim Portonovi u Herceg Novom čija je vrijednost preko 500 miliona eura i što je posebno značajno, kada kompleks započne sa radom 2016.godine operator će biti jedan od najprestižnijih brendova One and Only. 

Od izuzetnog značaja je i projekat Plavi horizonti u Tivtu, gdje je investitor renomirana svjetska kompanija Qatari Diar. Prevaziđena su otvorena imovinsko–pravna pitanja i planska dokumentacija je usaglašena, tako da su stvoreni uslovi za efikasnu realizaciju ovog važnog projekta. 

Pomenuo bih i realizaciju budućeg projekta Kraljičina plaža gdje će investitor biti Royal Group iz UAE koja će nesumnjivo bitno podići ukupan nivo turističke ponude Crne Gore.

U planu turističkog razvoja, dodatna pažnja posvećena je Sjeveru, tako da je značajan dio javnih radova planiranih za sljedeću godinu usmjeren u taj region. Intenzivirali smo aktivnosti na poboljšanju i izgradnji saobraćajne, komunalne i energetske infrastrukture u ovom dijelu Crne Gore i vjerujemo da je pravi trenutak da nakon tog državnog ulaganja i kvalitetni privatni investitori, prevashodno strani, pokažu interes za ulaganja u taj dio naših razvojnih resursa. Turističkih i poljoprivrednih.

Imajući u vidu sve gore navedeno, možemo reći već sada da će realizacijom započetih i planiranih projekata Crna Gora biti jedna od najbrže rastućih investicionih destinacija u ovom regionu. Na takav optimizam me, prije svega, upućuje svijest o neiskorišćenim resursima u oblasti infrastrukture, energetike, turizma i proizvodnje hrane. Jednako tako, moj optimizam proističe iz prisustva renomiranih investitora u Crnoj Gori, već zaključenih ugovora i već započetih projekata koji se ovdje realizuju. 

- Šta je potrebno da se unutar Crne Gore smanji jaz razvijenosti između juga i severa zemlje?

Jaz između sjevera i juga u Crnoj Gori jedna je od rijetkih konstanti koja je rezultat socijalne industrijalizacije, što ne znači da u određenom momentu, neće doći do reverzabilinog procesa u smislu da sjeverni region, izuzetno bogat energetskim, poljoprivrednim i turističkim potencijalima neće valorizovati svoje komparativne prednosti.

Ono što država može i treba da učini jeste izgradnja kvalitetne infrastrukture kako bi sjever bio dostupniji i bliži ne samo centru i jugu Crne Gore već i većem tržištu. Država i lokalne samouprave moraju urediti plansku dokumentaciju i stvoriti preduslove za investicije. Dodatno, država i lokalne samouprave moraju kroz strateška partnerstva, privatno javna partnerstva i koncesione aranžmane staviti u funkciju prirodna bogastva koja sjever posjeduje. I upravo na ovim poljima su usmjereni napori Vlade. Uskoro započinjemo projekat auto puta koji treba da sjever države i Crnu Goru u cjelini poveže poveže sa ključnim saobraćajnim koridorima. U proceduri smo izbora partnera za izgradnju II bloka termo elektrane, a izabrali smo na desetine koncesionara za male hidroelektrane na sjeveru. Kroz prostorne planove i ulaganja u infrastrukturu stvaramo preduslove za privatne investicije posebno u sektoru turizma i proizvodnje hrane.

Svakako, nemam iluziju da se regionalne razlike mogu u potpunosti “ispeglati“, bez obzira na sve napore i strategije koje donosimo. Uvijek će biti više i manje razvijenih i regiona i opština. Svako administrativno ujednačavanje je obično na račun ukupnog zaostajanja ili osiromašenja. I EU je definisala na desetine regionalnih strategija, a razlike između najrazvijenijhi i najnerazvijenijih regiona u okviru EU su i dalje ogromne. Ipak, u Crnoj Gori možemo i moramo stvarati preduslove da se bolje koriste resursi koje posjedujemo na sjeveru i kako sam već saopštio to je dio Vladine politike i napora koje ulažemo.

- Kako ocenjujete regionalnu stabilnost i saradnju, kao bitan preduslov za privlačenje novih investicija u regionu? 

Kao kritično važnu. Regionalna stabilnost i dobri međususjedski odnosi su preduslov za investicije i ekonomski razvoj. To uvijek ističem. I u razgovoru sa svojim kolegama iz regiona i u razgovoru sa predstavnicima međunarodne zajednice. Zadovoljstvo mi je da svi prepoznaju Crnu Goru kao dobar primjer države koja je i u najteže vrijeme očuvala stabilnost i multietnički sklad i državu koja gradi najbolje odnose sa svojim susjedima.

- Čini li Vam se da regionu nedostaju zajednički projekti koji bi s jedne strane podigli njegovu ali i konkurentnost pojedinačnih zemalja, a s druge strane ti zajednički projekti lakše privukli velike strane investitore? 

Tako je. Zato sam se i na regionalnoj investicionoj konferenciji u Londonu, koju je početkom godine organizovala EBRD, založio za bolju tješnju regionalnu saradnju ali i podršku međunarodnih institucija, prije svega EU, EIBa i EBRDa u definisanju i finansijskoj podršci za realizaciju prioritetnih infrastrukturnih projekata u regionu. Jer kvalitetna infrastruktura će nas ne samo ekonomski bolje uvezati i približiti većem tržištu već će doprinijeti i političkoj stabilnosti. Mislim i da Evropa treba u ovome da prepozna i svoj politički i ekonomski interes. 

- Na čemu zasnivate optimizam da Balkan može biti ekonomski najdinamičniji deo evropskog kontinenta?

Zapadni Balkan je nažalost propustio „zlatne tranzicione godine“ koje su iskoristile države Centralne i Istočne Evrope. I dok su se Poljska, Češka, Slovačka i druge tranzicione države ekonomski razvijale i pridružile EU naš region je tumarao u regionalnim sukobima i konfliktima. Zato smo, bez obzira na kratak period dinamičnog ekonomskog rasta, ostali sa niskim ili srednjim nivoom dohotka i „u procesu“ integracija. Ipak, Zapadni Balkan nikada u svojoj istoriji nije bio razvijeniji i stabilniji. Rekao bih ni sa boljim perspektivama da se približi standardu najrazvijenijih država. Međudržavna saradnja je unapređena. Sve države su u procesu EU integracija. Međusobni ugovori o slobodnoj trgovini, ali i ugovori o slobodnoj trgovini sa EU čine trgovinske i investicione tokove lakšim i sa manjim transakcionim troškovima, a naša pojedinačna lokalna tržišta dijelom mnogo većeg evropskog tržišta. Uz ogromne prirodne resurse koje posjedujemo, ali i dobre politike u dijelu izgradnje institucija i dobrog poslovnog ambijenta siguran sam da možemo postati najdinamičniji dio evropskog kontinenta.