Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Mila Đukanovića dnevnom listu ,,Pobjeda"

Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića: Ne vjerujem da ima Crnogorca koji nije ponosan na 21. maj

Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića: Ne vjerujem da ima Crnogorca koji nije ponosan na 21. maj
Datum objave: 21.05.2014 11:50 | Autor: Biro za odnose s javnošću

Ispis Štampaj stranicu


- U višegodišnjoj diplomatskoj partiji šaha nijesmo napravili nijednu grešku i samo je tako bio moguć projekat obnove crnogorske državnosti i ponovnog međunarodnog priznanja Crne Gore. Male države kao što je Crna Gora, nažalost, nikad i nemaju pravo na grešku. Nemamo ga ni danas – kaže u intervjuu Pobjedi predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović.


U razgovoru posvećenom jednom od najznačajnijih datuma novije crnogorske istorije, 21. maju 2006. godine, premijer Đukanović, čovjek čije je ime personifikacija obnove crnogorske državnosti, za Pobjedu govori o postreferendumskom periodu, izazovima, šansama, spoljnopolitičkim prioritetima… poručujući da bismo svi bili mnogo odgovorniji prema djelu koje smo ostvarili – nezavisnoj Crnoj Gori, a posebno prema sebi, ukoliko bismo se, umjesto da se ljutimo, zaista, kenedijevski upitali: Šta još mogu da učinim za Crnu Goru? I za sebe u njoj.



POBJEDA: Gospodine Đukanoviću, osam je godina od obnove crnogorske nezavisnosti, najznačajnijeg datuma u našoj novijoj istoriji. Jeste li zadovoljni učinjenim od 21. maja 2006. do 21. maja 2014? Da li je Crna Gora danas onakva kakvom ste je zamišljali u Vašoj viziji nezavisne države? 

ĐUKANOVIĆ: Naravno. Zadovoljan sam samim tim što je obnovom nezavisnosti neutralisana jedna istorijska nepravda i povraćeno naše državno i nacionalno dostojanstvo. Ne vjerujem da ima Crnogorca koji nije ponosan na to. A zadovoljan sam i rezultatima ostvarenim u osam godina nezavisnosti. U tom periodu, odgovornom posvećenošću društvenom razvoju dali smo najbolju potvrdu opravdanosti same obnoviteljske ideje.

Crna Gora je danas još stabilnija. Ideja suživota i multietničke demokratije, koju je gotovo usamljeno čuvala tokom jugoslovenske krize, danas je formula života svih balkanskih društava. Ekonomija je imala snažan razvoj, društveni proizvod je više nego utrostručen. Stvorene su mnoge nove institucije i bitno reformisane ranije. U najkraćem, bio je to period intenzivnog ekonomskog i demokratskog razvoja Crne Gore. Kako se taj razvoj odvijao na platformi evropske i evroatlantske integracije, on je prepoznat i uvažen od strane naših partnera. Zato je Crna Gora danas država na pragu NATO i lider evropske integracije regiona Zapadnog Balkana.

Da li je moglo i bolje? To je uvijek moguće. Ali, ostvareno nije za potcjenjivanje. Tačnije – nesvakidašnje je. Znam i da je ljudski uvijek željeti više, bolje, brže. No, vjekovi zaostajanja se ne mogu prebrisati samo snagom volje i novom vizijom. Potrebno je još mnogo toga, između ostalog i vremena. I ljudskog, intelektualnog potencijala, koji je kod nas u očiglednom narastanju, ponajviše.

POBJEDA: Kada govorimo o postreferendumskom razvoju Crne Gore, na šta ste posebno ponosni?

ĐUKANOVIĆ: Najznačajnijim smatram rezultate ekonomskog rasta. Možda se većina sa mnom neće složiti. Ni oko kvaliteta toga rezultata, ni oko njegovog primata u spektru aspekata ukupnog društvenog razvoja.

Pa, ipak, moje polazište je utemeljeno u dubokom istorijskom kontekstu. Nikada Crna Gora nije bila bogata i razvijena. Uglavnom zbog čestih ratova, nije bila u ozbiljnijem kontinuitetu ni posvećena svom razvoju. To je vjerovatno pogodovalo formiranju inferiornog mentaliteta, koji je pristajao na neutemeljenu ocjenu o objektivno datom siromaštvu Crne Gore, na formulu preživljavanja uz pomoć dotacija.

Kao da od ratova i posvećenosti velikim idejama, slovenskim, srpskim i inim, nijesmo ni primjećivali svoju prekrasnu mediteransku poziciju, svoju obdarenu populaciju, izdašne energetske resurse, velike a neobrađene poljoprivredne površine, potencijale primorskog i kontinentalnog turizma. Uopšte, svoje nacionalne interese. Gotovo permanentno stanje „na gotovs“ za odbranu slobode i časti, podsticalo je prevashodnu zaokupljenost „važnijim poslovima“. Otuda, po mome, i ta organska potreba Crnogoraca u svim generacijama, do najnovijih, da svoju egzistenciju vezuju za državne poslove, a da manje misle o preduzetništvu i biznisu. Naravno, tome je veoma pogodovalo i poslijeratno vrijeme socijalističkog razvoja.


POBJEDA: Period od 2006. do 2009…

ĐUKANOVIĆ: Zato je ono što se dogodilo u periodu 2006–2009. bila mala „revolucija“. Govorim o vremenu u kojem politika u Crnoj Gori nije bila top tema. Bila je to berza, tržište nekretnina, razvoj uslužnih servisa. Otvorena su mnoga mala i srednja preduzeća. Ljudi su se odvažili da se okušaju u biznisu. To je možda i najvažniji korak emancipacije našeg društva u novije vrijeme. U tom vremenu BDP po glavi stanovnika je narastao sa 2.400 dolara na 7.500 dolara. Znam, globalna kriza je to usporila, pesimisti bi rekli sasjekla, zaustavila. Ja sam, ipak, nepopravljivi optimista. Duh iz boce je izašao. Sada, u smiraj evropske ekonomske krize, uz dalje poboljšanje ekonomskog ambijenta, na čemu Vlada radi i oporavkom kreditne politike banaka, vjerujem da će se taj preduzetnički pokret nastaviti i dobiti novi zamah. A ta nova struktura, obučenog, kreativnog, samopouzdanog malog i srednjeg biznisa biće u prvoj fazi nužna domaća potpora najkrupnijih, prijeko potrebnih stranih investicija, a u sledećim fazama pouzdan oslonac stabilnosti crnogorskog društva.

POBJEDA: Čime ste razočarani?

ĐUKANOVIĆ: A razočarenja? Ne bih to ni nazvao razočarenjem. Jer, značilo bi da se nije moglo pretpostaviti. A mnogo je već istorijskih opomena na tu temu. Kratkog smo daha. Meteorski bljesnemo i ugasnemo. A u tolikom dahu nema velikih ostvarenja. Mislim, naravno, na sve one brojne i zaslužne koji su pomogli obnovu nezavisnosti, a sad su već grdni ljuti, što im Država nije uzvratila, kako su oni očekivali. A očekivali su mnogo, uglavnom bez nekog novog i boljeg vlastitog angažmana. Država, ni ova ni prethodna – ni bilo koja, ne obezbjeđuje ništa samim nastankom ili obnovom. Pametno vođene države stvaraju uslove – stabilnosti i podsticaja, da svaki pojedinac učini nešto dobro za sebe. Zato, svi bismo bili mnogo odgovorniji i prema djelu koje smo ostvarili – nezavisnoj Crnoj Gori, a posebno prema sebi, ukoliko se, umjesto da se ljutimo, zaista, kenedijevski upitamo: Šta još mogu da učinim za Crnu Goru? I za sebe u njoj, dakako.

POBJEDA: Da li onda, ipak, možemo kazati da su prethodnih 8 godina dobro iskorišćene?

ĐUKANOVIĆ: Iako bi odgovor, s pogledom na period o kojem govorimo, nesumnjivo bio pozitivan, radije ću ostaviti otvorenom dilemu kako bi na nju pouzdanije odgonetnuli svi zajedno u budućnosti. I to ne na dugi rok, usuđujem se prognozirati da će taj odgovor biti jasniji za ne duže od 5-6 godina.

Već je očigledno da se Crnoj Gori ukazala nesvakidašnja šansa. Prije 20 godina naša zemlja turistički je percipirana, dominantno, kao obala sindikalnih odmarališta preduzeća iz bogatijih djelova Jugoslavije. Danas se ona kriterijumima najrelevantnijih međunarodnih institucija ocjenjuje kao jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija u svijetu i poredi sa Monte Karlom, St. Tropeom…

Takođe, prije 20 godina, najmanje razvijena i dotirana republika u socijalističkoj Jugoslaviji, danas je po svim parametrima, izuzimajući Sloveniju i Hrvatsku, najrazvijenija zemlja regiona. Zahvaljujući investicijama, uglavnom stranim, koje je obezbijedila Vlada. Ukoliko budemo mudri i dobro organizovani da prihvatimo sve ono što se nudi, a što nedostaje Crnoj Gori, prevashodno novac i iskustvo u realizaciji najvažnijih projekata, mi možemo, ne redovno kroz viševjekovni proces, nego vanredno brzo, nadoknaditi zaostajanje u ekonomskom razvoju za evropskim zemljama. Ukoliko pak dozvolimo da prevlada istorijski utemeljena autodestrukcija, a takvih tendencija ima, mi možemo propustiti svoju šansu. Neko će reći, ne bi nam bilo prvi put…

POBJEDA: Hoće li Crna Gora iskoristiti svoje šanse?

ĐUKANOVIĆ: Ovakvu šansu, da stane uz rame najrazvijenijih turističkih regija, time i najrazvijenijih ekonomija, Crna Gora realno nikada nije imala. Moramo znati da šanse ne čekaju. Ukažu se u tačno određenom vremenu i ukoliko ih propustite, ubrzo će se preseliti ka pametnijim, odgovornijim i efikasnijim. Zato ćemo tek u vremenu koje je neposredno pred nama znati jesmo li u ovih prvih 8 godina nezavisnosti dobro investirali.

POBJEDA: Koji će biti najveći izazovi Crne Gore u narednih osam godina?

ĐUKANOVIĆ: Ne znam baš koliki je to period, ali u vremenu koje je neposredno pred nama, za mene ekonomski razvoj i osposobljavanje za valorizaciju sopstvenih potencijala ostaje glavni izazov. Ja zaista vjerujem da će u tom periodu Crna Gora ekonomski biti preporođena. Neki od najkrupnijih razvojnih projekata u Evropi već se realizuju, ili su u završnoj fazi pripreme u našoj zemlji. Izazov će biti učvrstiti političku stabilnost i stvoriti siguran okvir za ekonomski i demokratski razvoj. Svojevrstan izazov će biti i snaženje institucija sistema u cilju pouzdanije i efikasnije vladavine prava. Jer efikasnost pravnog sistema je od krucijalnog značaja i za ekonomski razvoj i za snaženje povjerenja građana u novu državu.

Jednako tako, treba nam i permanentno unapređenje demokratske kulture, ne bi li što prije obezbijedili doslednu primjenu ustavnog načela podjele vlasti, sa jasno preciziranim odgovornostima. To ćemo lakše i brže ostvarivati kroz proces integracije u NATO, što, nadam se, nije daleko, a na kraju tog perioda koji pominjete trebalo bi da budemo već u EU, ili vrlo blizu.

POBJEDA: Put do nezavisnosti bio je praćen, kako ste često znali da kažete, istrajnom i mukotrpnom diplomatskom aktivnošću. Ta ideja nije bila blagonaklono dočekana od mnogih koji sada Crnoj Gori priznaju da je lider u evropskim integracijama u regionu…

ĐUKANOVIĆ: Da, priznali su nam to i mnogi naši ozbiljni partneri iz Evrope i svijeta. Znali su da nam kažu da u toj višegodišnjoj diplomatskoj partiji šaha nijesmo napravili nijednu grešku i da je samo tako bio moguć projekat obnove crnogorske državnosti, i ponovnog međunarodnog priznanja Crne Gore. Male države kao što je Crna Gora, nažalost, nikad i nemaju pravo na grešku. Nemamo ga ni danas. Živimo u vremenu velikih izazova na globalnom planu, i prirodnih i političkih tektonskih poremećaja, nezapamćenih klimatskih promjena, tako da ni za trenutak ne smije biti samozadovoljstva i opuštanja.

POBJEDA: Protivnici ideje nezavisne Crne Gore iz predreferendumskog vremena sa domaćeg terena i danas su na istim pozicijama. Vaš komentar?

ĐUKANOVIĆ: Složio bih se sa Vama u ocjeni protivnika nezavisnosti Crne Gore iz predreferendumskih vremena. Mnogi od njih nijesu se pomjerili sa svojih pozicija. Neki još čežnjivo traže podršku na nekadašnjim beogradskim adresama, ne videći da se državna politika Srbije u cjelini, a posebno prema regionu, radikalno promijenila. Na bolje, razumije se. Drugi u Briselu, „izmučeni torturom posljednjeg diktatora u Evropi“, cvile, moleći razumijevanje za politički glupavu tezu: promjena vlasti je jedino važna. Bilo kakva, makar i na gore. Treći su se nakon višegodišnjeg namigivanja Briselu, i po pitanju Evrope i po pitanju NATO, vratili u Moskvu. Govoreći o sebi najviše, ali i o mudrosti onih koji su do juče i njih podržavali u „promjenama zbog promjena“.

POBJEDA: Da li ste ponosni na rezultate državne politike Crne Gore na spoljnopolitičkom planu?

ĐUKANOVIĆ: Crna Gora je još i prije obnove nezavisnosti kao svoje strateške spoljnopolitičke ciljeve utvrdila članstvo u Evropskoj uniji i NATO, organizacije koje baštine i štite sistem vrijednosti kojem Crna Gora u potpunosti pripada. U pitanju su dva komplementarna procesa, kojima smo u potpunosti posvećeni. Procese integracije u EU i NATO doživljavamo kao najbolji okvir za realizaciju sveobuhvatnih reformi i dostizanje željenog nivoa životnog standarda. I najbolji odgovor za izazove sa kojima se naš region susreće.

Trenutno smo država koja prednjači u procesu pregovora sa EU i realno, jedini smo kandidat za članstvo u NATO.

U dvogodišnjem procesu pregovaranja sa EU privremeno smo zatvorili 2 poglavlja i otvorili pregovore u novih 7 poglavlja. U susret narednom samitu NATO, posebno smo posvećeni ispunjenju preostalih obaveza iz četiri ključne oblasti kako bismo demonstrirali punu spremnost da dobijemo poziv za članstvo. Ubijeđen sam, posebno nakon posljednjih razgovora u Briselu i Vašingtonu, da je Crna Gora rezultatima društvenih reformi zaslužila poziv iz Velsa. Da li će tako i biti, čini mi se u ovom trenutku više zavisi od spremnosti Alijanse da se u vrtlogu ozbiljnih problema sa kojima se suočava posveti relativno mirnodopskom pitanju proširenja.

POBJEDA: Vjerujete li da su zemlje Zapadnog Balkana naučile lekciju iz prošlosti i da danas iskreno dijele integrativne ciljeve?

ĐUKANOVIĆ: Saradnja država Zapadnog Balkana preduslov je uspješne integracije Crne Gore i regiona u cjelini u evropsku i evroatlantsku porodicu. Crna Gora je posebno usredsređena na jačanje dobrosusjedskih odnosa i razvoj regionalne saradnje.

Vjerujemo da činjenica što zemlje regiona nakon turbulentnih događanja u prošlosti po prvi put dijele iste integrativne ciljeve pokazuje sveukupni napredak i demokratsku zrelost Zapadnog Balkana. I spremnost da se na tim osnovama rešavaju i sva preostala pitanja, čemu smo posebno bili svjedoci u poslednje vrijeme. Aktivna i konstruktivna uloga naše zemlje u brojnim regionalnim inicijativama i forumima prepoznata je i pozdravljena od strane najvažnijh međunarodnih adresa. Kontinuirano razvijamo i unapređujemo bilateralne odnose sa svim državama regiona, sa kojima nemamo otvorenih pitanja, uz akcenat na saradnju u oblastima od zajedničkog interesa za naše narode i države.

Crna Gora istovremeno konstantno unapređuje i učvršćuje svoju poziciju na multilateralnom planu. Učešćem u međunarodnim mirovnim misijama pod okriljem UN, EU i NATO potvrđujemo ulogu kredibilnog partnera koji u skladu sa svojim mogućnostima preuzima dio odgovornosti za očuvanje stabilnosti i mira na globalnom planu.

Građani Crne Gore svojom humanošću dali častan odgovor na tragediju u susjedstvu

POBJEDA: Katastrofalne poplave pogodile su region. Crna Gora je pritekla u pomoć. Vaš komentar?

ĐUKANOVIĆ: Niko u Crnoj Gori nije ostao ravnodušan na posledice nezapamćene elementarne nepogode, koja je zadesila tri susjedne države.

Građani Crne Gore su svojom humanošću, solidarnošću i požrtvovanošću dali častan odgovor na ovu tragediju u susjedstvu. Isto tako, Država je pokazala prijateljsku odgovornost prema Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, nudeći i pružajući pomoć koja možda i prevazilazi to što se od Crne Gore očekivalo, ali što je, moramo reći, svojstveno našem narodu u ovakvim i sličnim situacijama.

U stalnom sam kontaktu sa kolegama iz regiona, svjestan činjenice da još ne možemo sagledati ukupne posledice ovakve elementarne katastrofe, time ni konačne potrebe i mogućnosti saradnje na ovu temu.

Popravlja se stanje u pravosudnoj grani vlasti i u tužilaštvu

POBJEDA: U Vašim izjavama redovno naglašavate značaj jačanja institucija i njihovo osposobljavanje za donošenje odgovornih odluka. U prošlogodišnjem intervjuu Pobjedi rekli ste da dešavanja u pravosudnim strukturama u Crnoj Gori ostavljaju utisak velike nesređenosti i da se kadrovskim promjenama mora učvrstiti autoritet nezavisne sudske vlasti. Kako danas ocjenjujete stanje u pravosuđu?

ĐUKANOVIĆ: Kako sam rekao, mislim da se stanje popravlja u svim institucijama sistema. Dakle, i u pravosudnoj grani vlasti i u tužilaštvu. Ipak, neke od, medijski tretirano, najmarkantnijih pojava nepoštovanja prava razriješene su i sudski procesuirane. To uliva povjerenje. Kao i izvršene ustavne promjene koje su stvorile uslove za veću nezavisnost i efikasnost pravosuđa. Nadam se da će se i u fazi implementacije ustavnih promjena pokazati više političke odgovornosti, posvećenosti državnim interesima Crne Gore i u ažurnim procedurama stvoriti svi uslovi da tužilaštvo i sudovi u narednom periodu budu još efikasniji u zaštiti sigurnosti građana.

Simbolika posjete Fišera i Rasmusena na Dan nezavisnosti 

POBJEDA: U posjeti Crnoj Gori, danas i sjutra, borave dva visoka zvaničnika, predsjednik Austrije i generalni sekretar NATO-a. Kakav je značaj tih posjeta?

ĐUKANOVIĆ: Posjete visokih zvaničnika predstavljaju nastavak dinamičnog političkog dijaloga sa važnim međunarodnim partnerima, a svakako i potvrdu podrške ostvarenim rezultatima Crne Gore u oblasti integracija i reformi društva u cjelini.

Jedna i druga posjeta, na dan obilježavanja crnogorske nezavisnosti, imaju dodatnu simboliku. Austrija je uvijek imala razumijevanje za Crnu Goru i njenu težnju da obnovi nezavisnost, takođe iskazala je spremnost da sa Crnom Gorom izgradi najbolje odnose i da bude jedan od promotera naših evropskih ambicija. Vjerujem da će i ova posjeta otvoriti nove perspektive i potvrditi istorijsku povezanost starih evropskih država.

Na sličan način dolazak sekretara Rasmusena predstavlja podršku crnogorskim evro-atlantskim stremljenjima, kao i razumijevanje značaja učlanjenja Crne Gore u NATO ne samo za nas, već i za dobrobit koju bi time dobio cijeli region Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope.

U Beranama politički oponenti igrali na opasnu kartu

POBJEDA: Uprkos Vašem ogromnom političkom i državničkom iskustvu, da li ste, s obzirom da je od obnove nezavisnosti prošlo osam godina, bili iznenađeni nedavnim dešavanjima i ikonografijom tokom izbornog dana u Beranama?

ĐUKANOVIĆ: Odavno sam u politici, da bi me išta više moglo iznenaditi. Dakle, nijesam iznenađen time što se desilo u Beranama, jer naši politički oponenti po inerciji, od izbora do izbora, politički neodgovorno igraju i na tu kartu podgrijavanja nacionalizma. I kad to ne rade, oni su, zbog svoje političke prošlosti, objektivno utočište za sve desne, ekstremne strukture. Nijesu one brojne, ali su bučne, kao što se to vidjelo u Beranama. Najvažnije je, ipak, da država Crna Gora ima i odlučnosti i snage da suzbije bilo kakav ozbiljan pokušaj ugrožavanja prava manjina i multietničkog sklada kao najvrednije tekovine savremene Crne Gore.

POBJEDA: Da li su dešavanja u Beranama ipak pokazala slabost državnih institucija?

ĐUKANOVIĆ: Ne sporim, može se, i tako suditi. Nažalost, tek kad smo obnovili nezavisnost prije 8 godina, počeli smo mukotrpan proces izgradnje institucija neophodnih suverenoj državi. Dnevno su državne institucije na probi, dnevno jačaju, ali i pokazuju slabosti. Ovo u Beranama ipak je bilo specifično. Bio je to izborni dan, i ubijeđen sam da je neko htio da isprovocira policiju da primijeni silu i da u svijet ode drugačija slika Crne Gore, onakva kakvom bi je politički ideolozi beranskih incidenata željeli naslikati. Zato je pitanje da li je država tog dana pokazala svoju slabost ili svoju snagu? Dugoročno gledano, ja mislim da je u pitanju ovo drugo. Ne samo gledajući politički.

Beranski scenario ne bih nikome preporučio

POBJEDA: Kako gledate na najave ponavljanja ,,beranskog scenarija“ u opštinama u kojima se 25. maja održavaju lokalni izbori, o čemu nosilac liste DF otvoreno priča na njihovim predizbornim skupovima? Što se krije iza ovih najava?

ĐUKANOVIĆ: Mislim da je to jedna nepametna izjava. Svakako, tako nešto nikome ne bih preporučio.

Razgovarala: Vesna Šofranac

Foto: Dragan Mijatović