Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Igora Lukšića novinskoj agenciji MINA: Kraj godine rok za postizanje dogovora za KAP

Intervju predsjednika Vlade Igora Lukšića novinskoj agenciji MINA: Kraj godine rok za postizanje dogovora za KAP
Datum objave: 07.10.2012 13:30 | Autor: Biro

Ispis Štampaj stranicu


Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Rok za postizanje dogovora sa novim partnerom u Kombinatu aluminijuma (KAP) ne može biti dug i, ukoliko pregovori budu neuspješni, Vlada će morati tražiti alternativna rješenja koja će biti mnogo komplikovanija i tehnološki zahtjevnija, saopštio je premijer Igor Lukšić.

,,Vjerujem da se kraj godine nameće kao neminovan zato što su sadašnji odnosi i stanje stvari takvo da Ministarstvo ekonomije vodi vrlo intenzivan dijalog sa svim učesnicima u procesu“, rekao je Lukšić agenciji Mina-business i dodao da treba vidjeti šta će na kraju proizaći iz razgovora sa turskim i njemačkim partnerima, Tosčelikom i HGL-om. 

On je kazao da mu je drago što postoji intenzivna komunikacija sa sindikatom, čija je podrška važna kada su u pitanju budući koraci.

„Znajući da tamo radi više od hiljadu radnika, moramo imati poseban senzibilitet za rješavanje njihovog statusa i na taj način stvaranje uslova da KAP realno proizvodi“, naveo je Lukšić.
Prema njegovim riječima, KAP je i opravdano i neopravdano bio centralna tema javnosti u posljednje vrijeme. Neopravdano jer je, kako je objasnio, pomalo u sjenku bacio sve druge aktivnosti pa se o stanju ekonomije stiče utisak na bazi pitanja KAP-a, koji je i dalje značajan za crnogorsku ekonomiju, ali ne toliko kao nekada.
 
,,U Vladi vjerujemo da KAP može da bude poluga ozbiljnijeg razvoja u industrijskom sektoru u narednom periodu, ali ukoliko iskoristimo sve potencijale. Dakle, više puta sam isticao, ovakav Kombinat kakav je sada nije dobar za ekonomiju Crne Gore, on treba da se zasniva na funkcionisanju reprolanca, dakle treba da rade Boksiti, Glinica, Prerada“, ocijenio je Lukšić.
 
On je dodao da samo takav KAP ima dugoročne efekte.

,,Drago mi je da primjećujem da konačno i neki politički oponenti shvataju da se pitanje KAP-a ne može riješiti preko noći i preko koljena već samo ukoliko ga vežemo za energetski objekat, a jedini mogući energetski objekat je valorizacija rudnog potencijala kada je ugalj u pitanju, sve ostalo je lepršava priča koja nema utemeljenje“, poručio je Lukšić.

U tom smislu, kako je dodao, buduće investicije kada je u pitanju termoenergija mogu biti interesantne da podrže industrijsku proizvodnju i tako ih treba posmatrati i iz tog razloga KAP treba bude prisutan u medijima.

Lukšić je rekao da su u Vladi potpuno posvećeni implementaciji skupštinskih zaključaka i u tom smislu su, bez obzira na sve, ipak stvorili uslove da se oni u budućem periodu dosljedno primjenjuju, između ostalog, i to da se ne može više prihvatiti okolnost da se zadrži nivo proizvodnje KAP-a, koji je energetski neodrživ.

Na pitanje da li postoji opasnost od aktiviranja novih garancija, on je odgovorio da je do sada KAP uspijevao da plaća kamate što je samo po sebi značilo i mogućnost, da, kada je glavnica u pitanju, banke dozvoljavaju nešto kasniju otplatu.

,,Međutim, u cjelini, u traženju konačnog rješenja, tim pitanjem ćemo se morati baviti“, kazao je Lukšić. 

Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da su svojevremeno krediti obezbijeđeni za pokretanje proizvodnje, nakon krizne 2009, kada je KAP zamalo bankrotirao i prestao da postoji, a takođe za smanjivanje broja zaposlenih i za finansijsko restrukturiranje. 

,,Bez obzira što sam to više puta isticao, nažalost, to se selektivno objašnjava u javnosti iz razloga što danas KAP-a ne bi bilo da nije bilo operacije 2009, kao što je bilo ekonomski neodrživo postojanje i granica je bila proces privatizacije. Iz ove perspektive nezadovoljni smo načinom na koji se realizovao privatizacioni ciklus jer nije bilo ulaganja u tehnologije i prerađivačke kapacitete“, naveo je Lukšić. ,,Ali su to bila nužna rješenja ukoliko zadržavamo KAP na ekonomskoj sceni Crne Gore“. 

On je podsjetio da je u ranijem periodu KAP bio bitniji za crnogorsku ekonomiju, a sada je važan što obezbjeđuje diverzifikovanu ekonomiju i perspektivu oslanjanja na domaće resurse kada su u pitanju proizvodni potencijali. 

Govoreći o stanju u ekonomiji, Lukšić smatra da je Vlada uspjela da, vodeći vrlo odgovornu ekonomsku politiku, stvori uslove da Crna Gora ne bude zemlja koja je u recesiju, za razliku od praktično svih zemalja u regionu i euro zone u cjelini. 

On je podsjetio da je crnogorska ekonomija zabilježila pad u prvom kvartalu, što je bilo realno zbog vanrednog stanja i pada aktivnosti u februaru. 

,,U drugom kvartalu, međutim, dok svi bilježe minus, mi bilježimo rast. Vjerujem da će isto biti i sa trećim kvartalom, mada za razliku od prošle godine kada smo imali ozbiljan rast poljoprivrede, turizma, ali i građevinarstva, ove godine je vjerovatno suša ostavila traga i pitanje je da li ćemo uspjeti zadržati isti nivo rasta poljoprivrede“, kazao je Lukšić. 

On vjeruje da će rasta ipak biti i da Crna Gora može računati da je za razliku od mnogih zemalja izbjegla recesiju i da sve što Vlada radi jesu ozbiljni preduslovi za nastavak ekonomskog rasta.

,,Ali, kao ambiciozna vlada nijesmo zadovoljni sa rastom od dva ili tri odsto. Moramo da stvorimo uslove da se u budućem periodu obnove uslovi za rast od pet i više odsto da bi se to počelo ozbiljnije osjećati na životni standard“, rekao je Lukšić.

On je ocijenio i da je Crna Gora jedna od rijetko uspješnih zemalja u politici budžetskog prilagođavanja, koja je značila smanjivanje javne potrošnje na nivo od 40-ak odsto i bez obzira što je bilo često kritika da Vlada nije uspjela da uštedi dovoljno. 

,,Smanjili smo ozbiljno javnu potrošnju na nivo od oko 40 odsto i istovremeno uspjeli da držimo i parametre javnog duga i budžetskog deficita u okviru kriterijuma Mastrihta, pri čemu je, ipak, nerealna kritika koja se odnosi na zaduživanje. To ističem svakom mogućom prilikom da smo imali rast javnog duga u prethodnom periodu jer smo imali ekonomske teškoće i budžetski deficit, ali smo se uvijek trudili da novo zaduženje, nakon otplate obaveza, bude na nivou kapitalnih izdataka“, objasnio je Lukšić.
 
On je dodao da je i ove godine ulagano i u puteve i vodovode, otpadne vode, deponije, zdravstvo, školstvo, sport, kulturu.

,,Da to nijesmo radili onda bi ili ukinuli kapitalni budžet ili bi drastično bile smanjenje penzije i plate u javnom sektoru. Svi oni koji kritikuju, kada je zaduživanje u pitanju, u suštini šalju poruku da je onda trebalo smanjiti plate i penzije da ne bi ukidali kapitalni budžet“, naveo je Lukšić.

On smatra da je Vlada, primjenjući to zlatno pravilo finansija na nivou javnog sektora, uspjela da vodi odgovornu politiku.

,,Drugo, agenda konkurentnosti koja se ticala reformi na tržištu rada i penzijskog i sistema zdravstva i obrazovanja, je nešto što donosi benefite u dugom roku i to je nešto što investitori razmatraju i cijene. Na bazi toga donose odluku da li je politika koja se vodi dugoročno održiva i da li je ovo atraktivan ambijent za njihova ulaganja“, rekao je Lukšić.

Da je na planu privlačenja investicija urađeno dosta govori, kako je kazao, i unaprijeđenje poslovnog ambijenta kroz uvođenje jednog šaltera za komunikaciju, smanjenje procedura, barijera i slično, što će se odraziti i odražava se na čitavom nizu indikatora. 

,,U konkretizaciji, kada su u pitanju investicije, danas govorimo o Crnoj Gori koja je u posljednjih nekoliko mjeseci imala realizaciju investicija, odnosno preuzimanje Željezare, dok su u regionu željezare praktično gašene. Imamo potpisan ugovor o gradnji luksuznog rizorta u Kumboru, imamo ponude, između ostalog, Višija /Vichy/, globalnog brenda kada je u pitanju Institut Simo Milošević“, naveo je Lukšić.

Tu je, kako je dodao, i ponuda kineske Gezuba /Gezhouba/ kompanije za izgradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja.

,,O tim stvarima se u ranijem periodu govorilo kao o inicijativama, sada to već imamo krajnje opipljivo i o tome sada već možemo pregovarati i razmišljati o sklapanju ugovora. Završili smo privatizaciju pojedinih firmi iz mljekarske industrije što će podstaći rast ekonomije na sjeveru i na putu smo da uskoro potpišemo ugovor o izgradnji golf terena na prostoru nekadašnjeg Montepranca“, podsjetio je Lukšić. 

On vjeruje i da će uskoro početi da se grade male hidroelektrane i novi hoteli jer na primorju, praktično, da nema grada u kojem se ne može govoriti o ozbiljnim hotelskim investicijama.

Svega toga, kako je kazao, ne bi bilo da nije bilo ovih aspekata ekonomske politike u prethodnom periodu i ocijenio da je ta politika bila uspješna.

,,Ali ne treba da budemo zadovoljni našim životnim standardom, naravno da već četiri, pet godina traje ekonomska kriza i da su problemi socio-ekonomskog sadržaja izbili u prvi plan i smatram da je jedini dugoročno održiv odgovor ono što smo mi nudili, bez obzira što je sasvim izvjesno da ćete u tom procesu naići na ljude koji nijesu zadovoljni i koji su bili žrtve tog procesa, koji osjećaju posljedice krize na svom životnom standardu. Mislim da je put kojim smo krenuli jedini mogući, jedini realan i na kraju krajeva, po pokazateljima o kojima govorimo, daju rezultate“, zaključio je Lukšić.