Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića za Kalem Journal - turski biznis portal /maj 2012. godine/

Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića za Kalem Journal - turski biznis portal /maj 2012. godine/
Datum objave: 27.06.2012 16:30 | Autor: Biro

Ispis Štampaj stranicu


INTERVJU ZA KALEM JOURNAL - TURSKI BIZNIS PORTAL
Novinarka Jadranka Nikolić - Dopisnik Kalem Journal-a
Maj 2012. godine


1. Vaša martovska posjeta Turskoj dala je prve rezultate što se investicija tiče. Naime turska kompanija Toščelik kupila je nikšićku Željezaru. Očekujete li još investicija iz Turske?

Dobri politički odnosi, kakve Crna Gora i Turska njeguju, doprinijeli su novoj dimenziji ekonomske saradnje dvije zemlje kroz konkretnu finalizaciju pregovora koje smo započeli u martu, a u vidu privatizacije nikšićke Željezare od strane renomirane kompanije kakva je Toščelik. S tim, u vezi sam više puta iskazao zadovoljstvo zbog otpočinjanja saradnje sa ovom turskom kompanijom, cijeneći da će ispuniti očekivanja obje strane.

S obzirom na teme koje su bile predmet razgovora sa turskim zvaničnicima i privrednicima tokom posjete Istanbulu i Ankari, cijenim da postoji prostor i interesovanje za nove investicije iz Turske, što Crnoj Gori kao izazovnoj investicionoj destinaciji, svakako, imponuje, posebno ako uzmemo u obzir renome kakav turska ekonomija ima u svijetu.

Biti pouzdan partner drugoj najbrže rastućoj ekonomiji na svijetu, ekonomiji koja se mjeri milijardama eura od velikog je značaja za Crnu Goru i doprinosi našem kredibilitetu na međunarodnoj sceni.

2. Tokom posjete Turskoj potpisali ste sa turskim zvaničnicima pet sporazuma u različitim oblastima. Za koje sektore u Crnoj Gori su turski investitori pokazali najveće interesovanje?

Jačanje ugovornog okvira između dvije zemlje važan je preduslov za unapređenje saradnje u različitim oblastima. Istina, tokom posjete Turskoj potpisano je više bilateralnih sporazuma između naše dvije zemlje u oblasti investicija, infrastrukture, saobraćaja, socijalnog osiguranja i rada.

To nam, kao što sam rekao, stvara dobre, pravne temelje da unapređujemo sveukupnu saradnju. Dodatni doprinos i kvalitet bilateralnim odnosima daje i Mješovita komisija Crne Gore i Turske čiji rad značajno potpomaže konkretizaciju nekih od inicijalnih interesovanja koja su pokazali turski investitori. Prije svega, mislim na investicije u sektore pomorstva i saobraćaja, uzevši u obzir činjenicu da postoji zajednički interes za povezivanje dvije zemlje pomorskim putem uspostavjanjem veze između Bara i Izmira. Takođe, prema najavama turističkih organizaciija očekuje se dolazak 30.000 turskih gostiju u Kotor i Budvu, što je dobar impuls za jačanje saradnje u oblasti turizma.

3. Crna Gora ima veliki potencijal za ulaganja u oblast energetike. Da li su turski investitori iskazali interesovanje za ulaganja u energetiku i mogu li se uskoro očekivati neki konkretni potezi?

Činjenica je da u Crnoj Gori postoji značajan energetski potencijal, što je pogodno za inostrana ulaganja. Samim tim nesporno je da sa tim u vezi pojačano interesovanje privrednika iz mnogih zemalja za saradnju sa Crnom Gorom u ovom dijelu, što je slučaj i sa turskim privrednicima. To je razumljivo, prije svega, zbog činjenice da će izgradnjom podmorskog kabla, Crna Gora biti povezana sa Italijom, odnosno Evropskom unijom. Osim toga, stekao sam utisak da je i sektor rudarstva potencijalno predmet interesovanja turskih investitora.

Pored prirodnih potencijala koje naša država posjeduje treba istovremeno napomenuti da ulaganje u Crnu Goru znači ulazak na mnogo veće tržište. Na prvom mjestu kroz članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ali i kroz sporazume o slobodnoj trgovini sa Evropskom Unijom, članicama EFTA, CEFTA, CEI etc.

Ne treba zanemariti činjenicu da je osim Srbije, Crna Gora jedina zemlja u regionu koja ima potpisan Ugovor o slobodnoj tgovini sa Rusijom. Napominjem i da su u završnoj fazi pregovori sa Bjelorusijom i Kazahstanom. Dakle, ne govorimo o trzistu od 650 hilj, vec trzistu od vise stotina miliona stanovnika kojem cg ima pristup.

Takođe, dobre pozicije na mnogim indeksima konkurentnosti kao što je Indeks globalne konkurentnosti, Duing biznis ili na primjer kanadski Frejzer institut, ali nedavni izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o slobodnoj trgovini gdje je Crna Gora na 39. mjestu od ukupno 132 analizirane zemlje, govore u prilog konkurentnosti crnogorske ekonomije i oprdjeljenosti Vlade da temeljno i u kontinuitetu radi na poboljšanju samog biznis ambijenta.

4. Turski privrednici su izjavili da se u Crnoj Gori suočavaju sa administrativnim preprekama. Kakvi su planovi da se one smanje?

U prethodnom periodu, bazirani na preporukama Doing Business tima Svjetske banke, kao i primjedbama privatnog sektora, sprovedene su reforme u ključnim oblastima vezanim za obavljanje privredne aktivnosti u Crnoj Gori.

Istovremeno, reformski proces obuhvatio je i oblasti penzijskog sistema, tržišta rada, nauke, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.

Na prvom mjestu konkurentna i konzistentna poreska politika ima presudnu ulogu da Crna Gora očuva i dodatno unaprijediti imidž atraktivne investicione destinacije kako bi zadržali postojeće i motivisali nove investicije.

U tom smislu poreski sistem je znatno unaprijeđen, a zakonska rješenja su dodatno pojednostavljena, osnovne poreske stope su ostale konkrurentne i stabilne.

Što se tiče unapređenja uslova poslovanja, važne reforme ogledaju se i u aktivnostima poput uvođenja jednošalterske i on-line registracije preduzeća, pojednostavljanja procedure izdavanja građevinske dozvole, povećanja efikasnosti u radu katastarskih organa, proširenja kreditnog registra, pojednostavljenja procedure zapošljavanja stranaca, reforme biznis licenciranja, smanjenja administrativnih taksi i nameta privredi.

Istovremeno, važno je napomenuti uvođenje Regulatory Impact Assessment-a (RIA), kao i okončanje projekta regulatorne reforme u cilju kreiranja povoljnog regulatornog okvira za poslovanje.

Takođe, reformski napori institucija podrazumijevaju unapređenje adminstrativnih procedura u cilju kreiranja veće efikasnosti administracije u pogledu postupanja po zahtjevima privrede i građana, što se ogleda u kraćim rokovima za postupanje, pribavljenje dokumentacije po službenoj dužnosti od strane drugih državnih organa, kao i utvrđivanje realnih taksi u skladu sa troškovima administrativne usluge.

Fokus daljih reformi Vlade, u saradnji sa lokalnim samoupravama, biće kreiranje povoljnijih uslova za poslovanje na lokalnom nivou, posebno u dijelu administrativnih procedura i naknada.

Fokus daljih reformi Vlade, u saradnji sa lokalnim samoupravama, biće kreiranje povoljnijih uslova za poslovanje na lokalnom nivou, posebno u dijelu administrativnih procedura i naknada.

Shodno primjedbama udruženja poslodavaca, u najvećem broju preduzeća, posebno malih i srednjih i preduzetnika, biznis barijere su vezane za procedure i naknade na lokalnom nivou. U saradnji sa lokalnim samoupravama, u budućem periodu biće pripremljen Akcioni plan reforme prioritetnih oblasti, shodno preporukama privatnog sektora. U dijelu reformi na lokalnom nivou već su započete i aktivnosti u pogledu analize postojanja dvostrukih osnova za uvođenje naknada na nivou opština, kao i analize utvrđivanja visine naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.

Jedna od započetih reformi, koja će biće predmet novog unaprjeđenja, jeste i objedinjavanje inspekcija na državnom nivou u jedan organ, sa ciljem ujednačenog rada inspekcijskih službi, smanjenje sive ekonomije i veće efikasnosti u radu inspektora.

Svakako, postoji još prostora za reforme na državnom nivou posebno u oblastima: izvršnog postupka, građevinskih dozvola, registracije nepokretnosti, kao i plaćanja poreza.
S tim u vezi Vlada će nastaviti da unapređuje biznis ambijent i da u kontinuitetu otklanja biznis barijere, kako bi podspješila razvoj preduzetništva i privlačenje novih investicija.

5. Koliko je u protekloj godini bilo stranih investicija u Crnoj Gori. Iz kojih zemalja su najčešće investitori i da li imate najave za ovu godinu?

Prema podacima CBCG, neto priliv SDI u 2011. godini bio je 389 mil. €, dok je ukupan priliv SDI u 2011. godini iznosio je 494,7mil.€. Učešće neto priliva SDI u procijenjenom BDP-u za 2011. godinu iznosilo je 11.9%. Najveći investitori u Crnoj Gori u 2011.godini, bili su iz Rusije ( 22,6%), Italije (9,6%), Kipra (7,9%), Poljske (7,5%), Srbije (5,6%).

Kada su u pitanju očekivane investicije u 2012. godini, za sada postoji interesovanje za ulaganja u oblasti poljoprivrede, vađenje ruda i kamena, prerađivačku industriju, energetiku, upravljanje otpadom, građevinarstvo i nekretnine, trgovinu, saobraćaj, telekomunikacije, hotelijerstvo, turizam i sl. Ipak, najznačajnija investicija je upravo ona koja je došla iz vaše zemlje, a koja će doprinijeti obnavlanju rasta i podstaknuti i obnoviti metalursku industriju u Crnoj Gori.

6. I Crna Gora se suočava sa krizom. Koji su glavni izazovi i šta Vlada radi da se kriza prebrodi?

Od početka izbijanja krize reagovali smo blagovremeno i preduzeli sve mjere usmjerene na konsolidaciju javnih finansija, podršku privredi, bankarskom sistema i našim građanima kroz set mjera koji u kontinuitetu unapređujemo. Kao odgovorna Vlada donijeli smo teške, ali odgovorne odluke, koje su usmjerene na očuvanje naše fiaskalne stabilnosti i smanjili javnu potrošnju za preko 10% procentnih poena. Sa druge strane, nastavili smo sa strukturnim reformama u oblasti nauke, zdravstva, penzionog sistema, ali i mjerama na unapređenju poslovog ambijenta sa ciljem da i nakon krize budemo privlačna destinacija za investitore. Jedna smo od rijetkih država u EU, a jedina u regionu, koja je sačuvala konkurentnost svog poreskog sistema u vrijeme krize, a za naše građane obezbijedili smo redovnost svih budžetskih isplata. Danas, nakon četiri godine od izbijanja krize Crna Gora dobija podršku za nastavak reformi od Svjetske banke, MMF-a, EBRD- i dr, a nedavno potvrđen rejting od kreditne agencije Mudis predstavlja potvrdu napora Vlade Crne Gore da očuva fiskalnu stabilnost i ukupni ekonomski ambijent.

Strateški ciljevi Crne Gore su članstvo u EU i NATO. Kako bi ocijenili dosadašnju dinamiku promjena u društvu i ispunjavanja integracionih ciljeva?

Crna Gora je postigla značajan uspjeh u integracijskim procesima tj. u ispunjavanju magistralnih spoljno političkih ciljeva – članstvu u EU i NATO. U tom dijelu u međunarodnm krugovima smo prepoznati kao lider u regionu i to je imidž koji ćemo nastojati da održimo i u predstojećem periodu.

Što se tiče članstva u Evropskoj uniji u junu očekujemo otvaranje pregovora o pristupanju i što je specifično i prvi put u istoriji proširenja sa poglavljima 23 i 24. Svakako, spremno dočekujemo i taj izazov. Oformili smo pregovaračke timove, počeo je screening i vjerujemo da i u ovoj fazi pristupanja uspjeh neće izostati.

Članstvo u Evropskoj uniji je važno za Crnu Goru sa više aspekata. Dakle ne samo u političkom ili ekonomskom smislu već i u smislu bezbjednosti što se u najvećem dijelu poklapa sa interesima za članstvo Sjevernoatlantskom paktu.

S tim u vezi Crna Gora je takođe postigla značajan uspjeh u procesu ispunjavanja obaveza koje proizilaze iz MAP-a, s tim u vezi na sastanku sa zemljama članicama Alijanse, u formatu 28+1, održanom 18. oktobra 2011. u Briselu, prezentovan je II Godišnji nacionalni program, čime je za Crnu Goru započeo drugi ciklus MAP-a.