Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Igora Lukšića za agenciju MINA

Intervju predsjednika Vlade Igora Lukšića za agenciju MINA
Datum objave: 17.03.2012 15:43 | Autor: Biro

Ispis Štampaj stranicu


Premijer Igor Lukšić ne vidi da zahtjevi organizatora protesta, koji će biti održan sjutra, ozbiljnije odudaraju od zalaganja Vlade i poručuje da ima razumijevanja za njih, posebno ako su socijalno-ekonomske prirode.

Lukšić je u intervjuu agenciji Mina-business rekao da demokratsko društvo mora da ima kapaciteta da prihvati protest kao vrstu izražavanja nezadovoljstva.

»Više puta sam isticao da bi bila iluzija ukoliko bi vjerovali da nema nezadovoljnih građana. Ima, i to nije karakteristika samo Crne Gore, nego i drugih zemalja. Nema zemlje u Evropi gdje se ne dešavaju protesti nezadovoljstva zbog ekonomsko- socijalne situacije«, naveo je Lukšić.

On je, kako kaže, uvijek imao razumijevanja prema onome što se dešava, kao i prema zahtjevima, posebno ako su socijalno-ekonomske prirode.

»I na ranije saopštene zahtjeve sam odgovorio na način kako sam smatrao da je sistemski i institucionalno moguće odgovoriti«, kazao je Lukšić i dodao da se, kada neko postavi zahtjeve, na njih može odgovoriti samo u skladu sa ingerencijama sistema.

Generalno saopšteni zahtjevi organizatora protesta, Unije slobodnih sindikata, Mreže za afirmaciju nevladinog sektora i Studentske unije, prema riječima Lukšića, ozbiljnije ne odudaraju od zalaganja Vlade.

»Ne kažem da se retorika na samom skupu neće izmijeniti u određenoj mjeri i da zahtjevi neće biti nešto drugačiji, ali ono što sam imao prilike da vidim je u potpunosti na tragu politike za koju se i sami zalažemo, dakle politike evropskih integracija, izgradnje institucija, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, stvaranje boljeg ambijenta za investiranje i postizanje cilja ekonomskog oporavka«, objasnio je Lukšić.

On je poručio da ukoliko su ambicije organizatora protesta da još jednom pošalju poruke očekivanja da Vlada nastavi da radi na planu evropskih integracija, izgradnje krivičnog sistema, ispunjavanju uslova priključenja Evropskoj uniji, onda je to samo vrsta dodatnog ukazivanja na nešto čime se institucije već bave.

»Čini mi se da smo u prethodnih godinu i po u Vladi pokazali spremnost da vodimo dijalog na sve teme i sa svim zainteresovanim segmentima društva, kao i da smo kroz taj dijalog postigli puno dobrih rezultata. Nedavno je, nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio svoje stavove, moja prva preporuka ministru finansija bila da se sa tim upozna Socijalni savjet«, podsjetio je Lukšić.

Ukoliko protesti, kako je dodao, u nekom trenutku imaju političke ambicije onda se zna kako se one provjeravaju – na izborima i na taj način se pokušava konkurisati i političkim platformama, dobiti povjerenje i pokazati da se neko pitanje može riješiti bolje nego na način kako ga Vlada sada rješava.

»Ja od toga ne bježim«, poručio je Lukšić. 

Prema njegovim riječima, Vlada još nije donijela odluku o povećanju stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao ni o smanjenju plata i posljednično smanjenju penzija.

»U ovom trenutku je potrebno razmotriti sve opcije, prije nego što pristupimo takvoj odluci.

Naravno, sa punim razumijevanjem prihvatamo preporuke MMF-a i sada i prošlih godina, ali to ne znači da su njihove preporuke i dobra rješenja za našu ekonomiju«, kazao je Lukšić.

Zbog toga je, kako je dodao, sugerisao da se na sjednici Socijalnog savjeta povede diskusija o preporukama MMF-a i razmotri da li postoje alternativna rješenja, odnosno da li je umjesto povećanja PDV-a prihodnu osnovu moguće proširiti ili popraviti dodatnim oporezivanjem luksuza.

Prema njegovim riječima, trebalo je razmotriti i da li je na taj način moguće doći do nekih rješenja koja se tiču oporezivanja visokih zarada i sličnih beneficija i privilegija, a bez zadiranja u opštu potrošnju.

Povećanje PDV-a, kako je objasnio Lukšić, smanjuje realnu kupovnu moć ljudima sa najnižim zaradama, više nego onima s najvišim platama.

»To su sve pitanja koja treba pažljivo sagledati i procjenjivati da li je u ovom trenutku dobro donijeti takvu odluku ili nije. U tom smislu ne bih žurio sa zaključcima. Sa druge strane, kada je potrošna strana u pitanju moguće je da postoje dodatne rezerve za preispitivanje«, naveo je Lukšić.

On smatra da je u tom smislu možda racionalnije koncentrisati se na nekoliko projekata u kapitalnom budžetu i završtiti ih umjesto velikog broja onih koji se dugo godina realizuju.

»Moguće da na potrošnoj strani u tekućim troškovima ima prostora za uštede i to sve treba sagledati i donijeti pravilno rješenje. U svakom trenutku treba voditi kredibilnu politiku i mislim da smo u prethodnom periodu, ozbiljnom fiskalnom konsolidacijom pokazali spremnost za to«, saopštio je Lukšić.

Prema njegovim riječima, ne treba zanemariti ni to da je Crna Gora uspjela, za razliku od velikog broja drugih zemalja, da se odupre do sada vrlo često isticanim preporukama MMF-a.

On podsjeća da nije prvi put da MMF sugeriše povećavanje stope PDV-a, već to radi nekoliko godina.

»Uspijevali smo da to ne napravimo pa je Crna Gora, osim Kipra i Luksemburga, zemlja sa najnižom stopom PDV-a u Evropi. Nijesmo povećali porez na dohodak, ni porez na dobit i to je bilo važno za troškove preduzeća i uticalo je na čuvanje kupovne moći, nivoa zaposlenosti i ekonomske aktivnosti«, kazao je Lukšić.

On je, kako je naveo, kada je poreska politika u pitanju uvijek skloniji oporezivanju luksuza ili nekog konkretnog oblike robe.

»Ali treba sagledati sve alternative i povući najrealniji mogući potez koji će sačuvati kredibiltet javnih finansija«, rekao je Lukšić. 

Govoreći o aktuelnoj situaciju u Kombinatu aluminijuma (KAP), Lukšić je kazao da se vodi intenzivna komunikacija koja se tiče stvaranja uslova da se spriječi bankrot.

Budućnost fabrike je, prema njegovim riječima, bazirana na dvije teme - rješavanje dugova i energetskog izvora.

»Bez rješavanje i jednog i drugog pitanja nema budućnosti KAP-a, odnosno nije realno obezbijediti novog investitora koji bi uložio u prerađivačke kapacitete i još neke sadržaje, kako bi se stvorili uslovi da KAP snažno doprinese crnogorskoj ekonomiji«, rekao je Lukšić.

On je dodao da je Vlada u ovom trenutku fokusirana na tu problematiku.

Lukšić je saopštio da je sa ruskim partnerima sada potrebno riješiti način na koji će se realizovati zaključak Skupštine, odnosno preuzimanje upravljanja KAP-om.

»Pored toga, potrebno je sagledati i pitanje dugova, a nakon toga slijede razgovori sa Elektroprivredom (EPCG) o tome na koji način bi mogli obezbijediti napajanje strujom. Uporedo sa tim ide traženje strateškog partnera«, precizirao je Lukšić.

To su potezi koji, kako je dodao, zahtijevaju određeno vrijeme i intenzivnu komunikaciju, iako bi se najveći broj njih, osim traženja strateškog partnera, mogli brzo rješavati.

»S jedne strane to od nas očekuju kreditori, a sa druge EPCG potražuje značajna sredstva i želi da zna koja se vrsta dogovora o naplati njihovog potraživanja može postići«, objasnio je Lukšić i dodao da su to neophodni preduslovi kako bi se KAP mogao ponuditi potencijalnim novim investitorima.

Lukšić je saopštio da su za KAP do sada određeni investitori pokazali interesovanje i dodao da nije detaljnije upoznat sa nedavnom transakcijom na berzi, kada je grčki AdCapital prodao 15 odsto svojih akcija u KAP-u firmi sa Mauricijusa.

»Shvatio sam međutim da ta transakcija nije bitnije mijenjala vlasničku strukturu«, poručio je Lukšić.

Vlada je sada posvećena traženju načina na koji će država preuzeti upravljanje KAP-om i donijeti odluke koje se tiču dugova i snabdijevanje električnom energijom.

»Ono što može biti opcija za razmatranja je i jedna vrsta partnerstva ili zajedničkog ulaganja gdje u krajnjem država ne mora privatizovati ili prodati svoje akcije, a može tražtiti način kako da uvede novog partnera. To je model koji smo imali u nekim drugim slučajevima«, objasnio je Lukšić.

Sada se, kako je naveo, sve mora staviti na papri i vidjeti koja je dugoročno najpovoljnija opcija koja će obezbijediti najviše investicija.

Komentarišući aktuelnu situaciju u nikšićkoj Željezari, Lukšić je kazao da je na dosadašnjim tenderima nekoliko kompanija pokazalo interesovanje, ali da je očigledno da su cijene bile previsoke, imajući u vidu da je to samo incijalno ulaganje koje nakon toga podrazumijeva ozbiljniji investicioni zahvat.

Lukšić u postupku druge prodaje Željezare javnim nadmetanjem, koje će se održati 26. marta, očekuje da sa još nekoliko adresa stignu konkretniji stavove i izraženo interesovanje.

»Postoje inicijative i od engleskih partnera kao i od srbijanskih i turskih investitora. Što više to bolje. Treba imati u vidu da industrija čelika na globalnoj sceni u ovom trenutku nije baš u najboljem stanju, ali to ne znači da je Željezara Nikšić izgubljena šansa«, ocijenio je Lukšić.

Struktura proizvodnje se, kako je naveo, oslanja na specijalizovane čelike i samim tim ima mogućnost ostvarivanja veće trpeljivosti na fluktuacije na tržištu.

»Nadam se da sada, sa praktično suboptimalnim brojem zaposlenih i bez problema dugova, Željezara može biti interesantna priča«, zaključio je Lukšić.