Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Igora Lukšća za Dnevne novine

Intervju predsjednika Vlade Igora Lukšća za Dnevne novine
Datum objave: 02.02.2012 13:37 | Autor: Biro

Ispis Štampaj stranicu


Premijer Igor Lukšić u prvom intervjuu za Dnevne novine kaže da ga najavljeni protesti dijela sindikata i nevladinih organizacija, koji su zakazani za 18. februar, ne plaše, ali da u njima vidi političke zahtjeve. Predsjednik Vlade smatra da se sada živi lošije nego 2010. ali da je to slučaj u cijeloj Evropi. Tema razgovora bila je situacija u Kombinatu aluminijuma, odnosima sa investitorima, kao i mogućnostima za raspisivanje izbora. Premijer smatra da vrhovna državna tužiteljka i predsjednica Vrhovnog suda, Ranka Čarapić i Vesna Medenica, treba da odrade mandat do kraja.

Dnevne novine: Plašite li se protesta koji su zakazani za 18. februar? Njihov zahtjev je ostavka Vlade.

Ne plašim se protesta zato što mislim nijesu opravdani, ako posmatramo odnos Vlade prema socio-ekonomskoj slici. Dakle, ukoliko uzmemo da je sve pokrenuto zbog socio-ekonomske situacije onda moramo da se podsjetimo šta je sve ova Vlada uradila na tom planu za godinu. Donijeli smo Zakon o radu, restrukturirali jedan broj preduzeća, sa sindikatima potpisali usklađivanje zarada u skladu sa opštim kretanjima ekonomije, stabilizovali javne finansije, unaprijedili ambijent. Vodeći jednu konzistentnu politiku mislim da se može prepoznati da Vlada vodi računa o ekonomskom položaju građana. Predlozi koje smo dali da napravimo bolji model pomoći siromašnima, iniciranje izmjene odluka koje će stimulisati da se više koristi jeftinija tarifa, popust od deset odsto redovnim platišama, zapravo time kompenzirate ono što je rast cijena. Vlada je veoma zainteresovana da se sva potraživanja EPCG naplate i da vidimo da li su to stvarno dugovanja koja je nemoguće naplatiti, pa da to rješavamo kroz poseban socijalni program. Veoma sam zainteresovan da se to pitanje dovede do kraja. Dakle, ako želimo da se bavimo ekonomsko-socijalnom slikom i ispravljanjem anomalija, onda je to predlog. Ukoliko imamo drugi odnos prema situaciji, onda me ne čudi zahtjev da Vlada podnese ostavku, ali mi se čini da onda ulazimo u sferu politike. Sfera politike podrazumijeva konkurenciju političkih platformi, a to znači ako predlažete političke zahtjeve, onda to očekivano zahtijeva odgovornost za političke odluke ili predloge koje dajete. Što se tiče Vlade, naši prioriteti ostaju ekonomski oporavak i evropske integracije. U tom kontekstu, mene ne brine učestalost ili masovnost protesta. Brine me potencijalna nestabilnost koja bi se mogla uočiti manifestacijom protesta i na taj način usporiti Crna Gora kada su evropske integracije u pitanju.

Dnevne novine: Da li to znači da bi češći masovni protesti ugrozili evropski put Crne Gore?

Vjerujem da bi to skretalo pažnju sa reformi koje sprovodimo. Mi smo prethodnu godinu posvetili reformi političkog sistema, uz napor da se stabilizuje ekonomska situacija i stvori prostor za nove investicije. Mi, nažalost, stvaramo ružnu sliku ne samo u odnosu prema Vladi, već i prema investitorima. U takvoj situaciji skretanje pažnje i energije sa reformskih procesa i percepcija nestabilnosti može dovesti do ugrožavanja evropskog puta.

Dnevne novine: Da li se lošije živi danas nego na kraju 2010?

Logično je da se danas lošije živi kada imate niži rast ekonomije, oporavak od posljedica krize, potpunu neizvjesnost evropske ekonomije. To nije samo u Crnoj Gori nego je tako u cijeloj Evropi. Dakle, nekoliko zemalja je skoro bankrotiralo, dužnička kriza nije riješena, kriza oko ekonomskog usporavanja se ponovo pojačava, puno radnih mjesta u Evropi je izgubljeno. Mi, kao dio evropske ekonomije, moramo da trpimo. Naravno, da su danas izazovi znatno veći nego kada je rast ekonomije bio šest ili sedam odsto. U tom kontekstu, možemo govoriti da se danas vjerovatno lošije živi nego prije ili dvije tri godine. Ipak, u Crnoj Gori je ekonomija rasla dva ili tri odsto, manje je nezaposlenih, veća je stopa zaposlenosti, nije došlo do dramatičnog pada zarada, čak su u javnom sektoru blago rasle... Sve to govori da je sistem stabilan, ali da je podložan spoljnim šokovima. Vrlo je teško i za veće zemlje da kreiraju sisteme otpora, a kamoli Crna Gora koja je mala ekonomija i zemlja u razvoju. 

Dnevne novine: Zamrzavate li plate u javnom sektoru?

Ove godine se blago povećavaju plate prema opštem kolektivnom ugovoru jer se povećava startni dio plate. Sporazumom sa sindikatima predvidjeli smo uslove kada se pregovara o korekciji zarada. Tako da možemo govoriti o blagom rastu. 

Dnevne novine: Hoće li se mijenjati kroz amandmane Predlog zakona o unutrašnjim poslovima i na taj način Uprava policije ostati van MUP-a?

Zavisi hoće li biti podnešeni amandmani.

Dnevne novine: Hoće li Vaša partija podnijeti takve amandmane?

Mislim da ne treba uskraćivati pravo nijednom poslaniku da podnosi amandmane za temu za koju smatra da bi trebalo da to radi. U ovom slučaju ne vidim zašto bi to pravo uskratili bilo kome. Ono što mene zanima jeste da Uprava policije bude profesionalna, depolitizovana, i da direktor policije može da odgovara za rad tako specifičnog organa. Ukoliko se smatra da u predloženim rješenima u zakonu nijesmo do kraja zaokružili ili smo možda napustili dobru praksu koju smo do sada imali, onda bi to trebalo provjeriti u parlamentu. Ono što smo prepoznali jeste da je potrebno obezbijediti jednu vrstu kopče između MUP-a i Uprave policije jer se od ministra unutrašnih poslova očekuje da nastupa u raznim oblicima saradnje. Ministar je politički nadzor nad radom Policije. 

Dnevne novine: Hoće li biti kontatka sa En plusa grupom i Rusalom u vezi sa situacijom u KAP-u?

Ti kontakti postoje. Stalno komuniciramo, bez obzira što djeluje da na površini nema opipljivog rješenja. Interes Vlade je da sačuvamo što više radnih mjesta, trenutno 1.200 zaposlenih. Aranžmani koji su potpisani ranije bili su za rješavanje problema viška radnika i pokretanje proizvodnje. To je aranžman sa Dojče bankom. Da nije bilo pokretanja proizvodnje u KAP-u u 2009, 2010. ili 2011. mi ne bismo imali rast od dva ili tri odsto jer je dobrim dijelom to prerađivačka industrija pomogla. Interes je očuvanje proizvodnje zbog doprinosa ekonomiji i čuvanje radnih mjesta. U nekom trenutku se mora napraviti izbor. Ukoliko se ocijeni da KAP vuče nadolje ili na stranputicu druge djelove sistema, onda zaista moramo tražiti neki radikalniji način rješavanja problema. U ovom trenutku sve je jako komplikovano i mislim da je sudbina Kombinata jako neizvjesna. Mi ćemo nastaviti, u saradnji sa vlasnicima, sindikatom i drugim relevatnim faktorima da tražimo najbolje rješenje za svakog.

Dnevne novine: Šta znači to da je vrlo neizvjesna sudbina KAP-a?

Оno što moramo da riješimo u vezi sa Kombinatom alumnijuma jeste restrukturiranje dugova te kompanije. Današnja proizvodna cijena, uz servisiranje dugova, mnogo je veća od prodajne. Moramo rješavati pitanja snabdijevanja električnom energijom. Ne pripada samo Vladi da o ovom pitanju odlučuje jer po nastupima koalicionih partnera ova Vlada je u suštinu bila manjinska. Ne želim tako više da bude. Želim da u saradnji sa parlamentom, zbog čega ćemo inicirati raspravu, predložimo rješenje za svaku situaciju kada je KAP u pitanju. Želim da parlament da stav, donese odluku kako vidi budućnost KAP-a. Možda većina smatra da KAP ne treba da postoji. Onda predložite rješenje šta sa radnicima.A ako mislite da treba da postoji, kažite koji je to način. Jedino što ne prihvatam je opšta priča o zavjerama. Više puta sam isticao da ko želi time da se bavi ima druge institucije koje su za to zadužene. A ko razmišlja o ekonomskom oporavku onda dajte da otvorimo tu raspravu.

Dnevne novine: Imate li kontakte sa JSW?

Ministarstvo ekonomije je u komunikaciji s njima i u iščekivanju je konačne ponude koja bi bila razmatrana ili odbijena.

Dnevne novine: Hoće li biti izbora na jesen?

Mi smo praktično već u izbornoj godini ili ćemo ući u izbornu godinu u martu. Tada su legitimne sve kalkulacije. Treba imati u vidu da se moramo koncentrisati na proces evropskih integarcija. Ono što je u ovom trenutku prioritet jeste poboljšanje ekonomsko socijalne slike i ekonomski oporavak i na to se koncentrišemo. Tako da sve spada u domen političkog teoretisanja i u izbornoj godini. U zavisnosti od okolnosti uvijek je moguće da li u ovom ili onom trenutku zakazati izbore. 

Dnevne novine: Da li postoji strategija u DPS da se održe izbori na jesen?

To je opet u domenu političkog teoretisanja. Da li postoji velika razlika izbora u oktobru ili novembru, jer obično se izbjegava organizovanje u decembru i januaru. Ili možda februaru ili početkom marta. To su opcije kada se mogu organizovati izbori. Ono što treba imati u vidu jeste da nas očekuju predsjednički izbori i nekoliko lokalnih i treba sagledati mogućnost racionalnijeg odnosa prema finansijama kada je organizacija izbora u pitanju. Sva istraživanja javnog mnjenja sugerišu da se neće bitnije promijeniti odnos snaga na političkoj sceni.

Dnevne novine: Da li Vam je sada žao što ste prije više od godinu prihvatili da budete premijer?

Kako kome.

Dnevne novine: Vama?

Velika odgovornost i izazov u svakom slučaju. Ova Vlada je, između ostalog, uspjela da obezbijedi nastavak evropskih i bezbjedonsnih integracija, postali smo članovi STO, imamo dobre ekonomske paramtere, završili smo pitanje odnosa prema dinastiji Petrović-Njegoš, privodimo kraju objedinjavanje akademija i definisanja odnosa prema vjerskim zajednicama, usaglasili smo zakon o obrazovanju. Kada pogledamo sve to, onda je bilans rezultata zadovoljavajući. Ne znači da sam zadovoljan i ne smatram da smo posao završili. 

Dnevne novine: Da li mogu da zaključim da očekujete i drugi mandat?

To je samo po sebi pitanje koje zavisi od čitavog niza okolnosti. Posvećen sam tome da ostatak ovog mandata karakteriše rad na prioritetima.

Dnevne novine: Imate li ambicija da nastavite da se bavite istim poslom?

Volio bih i u periodu nakon mandata ove Vlade da se nastavi sa poslom koji smo načeli. Volio bih da budemo u prilici da na kraju mandata te buduće Vlade kažemo da smo došli u predvorje Evropske unije. Volio bih da u narednom mandatu Vlade postanemo članica NATO. I da se koriste benefiti ovih reformi koje se sada sprovode. U kojem personalnom sastavu će to biti, to je manje bitno.

Dnevne novine: Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić nedavno je kritikovao da su stope po kojima se zaduživala Crna Gora znatno veće od onih koje su nedavno bile zabranjene za Španiju i Italiju. Kako Vi komentarišite te kritike?

Teško možemo uporediti Španiju i Italiju sa Crnom Gorom, jer su to zemlje Evropske unije sa kreditnim rejtingom do skoro A, a mi i dalje imamo rejting ispod investicionog. Za Crnu Goru je to uspjeh, a to su i ocijenili svi. 

Radije bi se trebalo osloniti na tumačenje Svjetske banke nego bilo kog lokalnog političara. Ako je SB čestitala i ocijenila uspješnom emisiju euroobveznica, onda to govori da smo mi postali interesantni. Danas ne želimo da idemo na tržište euroobveznica imajući u vidu naš kreditni rejting. Mislim da je to opcija koja će se izabrati u slučaju krajnje nužde. Orijentisani smo na to da se iskoriste sredstva Svjetske banke i taj razvojni zajam je potpisan. Sa tom institucijom namjeravamo da nastavimo saradnju jer su njihovi aranžmani povoljniji od MMF.

Dnevne novine: Da li će biti promijenjeni sadašnji čelni ljudi u Tužilaštvu i Vrhovnom sudu?

Mislim da treba suditi po rezultatima. U ovom trenutku ne vidim poseban razlog zbog čega bi se išlo u kadrovske promjene, jer rezultati koji su ostvareni u prethodnom periodu govore u njihov prilog. Rad tih institucija bilo je jedno od ključnih mjerila Evropskoj komisiji da predloži za Crnu Goru otvaranje pregovora. Treba dati šansu onima koji su do sada taj posao radili da ubuduće upravljaju tim procesom. 

DN: U toku je revizija dva ugovora sa A2A i Adriatik propertisom koji su uslovljeni nepoštovanjem obaveza od države ili lokalnih vlasti. Kakvu poruku šaljemo investitorima?

Mislim da ne šaljemo dobru poruku. Umjesto što smo u startu spremni da optužimo investitora koji je dosta novca uložio, puno ljudi zaposlio, mislim da bi trebalo da se pitamo da li smo mi sve svoje obaveze ispunili. I to je moj pristup. Ukoliko zadužite ugovorom ili biznis planom A2A da realizuje neki indikator i ostvari profit od 40 miliona, pa poremetite čitav okvir, onda je logično da partner kaže: Molim vas, dajte da preispitamo stvari i da definišemo drugačije ciljeve. Mi smo to uradili i memorandumom smo definisali čitav red poteza o tome da će EPCG ostati u državnom vlasništvu, ali smo zainteresovani za dalje investicije u energetskom sektoru koje će generisati A2A.

Dnevne novine: Sveti Stefan?

Obaveza države je bila da stvori prostorno-planske pretpostavke za izgradnju svih sadržaja koji takav rizort ima.Kada razgovarate sa ljudima iz Aman rizorta, oni kažu - nije problem, ukoliko Crna Gora ne želi ili ne može da nam obezbijedi sadržaje na osnovu kojih bismo ponudili uslugu kao bilo gdje drugo, onda ne mora Aman rizort da upravlja Svetim Stefanom. Mislim da u toj situaciji mi kao država gubimo i da u tom smislu treba da provjerimo koje su to naše obaveze i da ih kao takve ispunjavamo. Ukoliko se suočavate sa problemom obnove crkve koja vas sprečava da nastavite rekonstrukciju hotela i izgradnju sadržaja koji ne mogu biti na ostrvu, prolongiranjem rokova za donošenje prostorno-planske dokumentacije da biste kredit EBRD iskoristili za izgradnju hotela, onda imate ozbiljan problem da dovršite investiciju. Ukoliko se suočite sa potrebom da mnogo više uložite u infrastruktru ostrva nego što ste mislili da treba, onda to definitivno zaslužuje da sagledamo svaki trošak. Zbog toga je i formirana komisija koja treba da utvrdi šta su to bile obaveze, a šta se realizovalo od investicija. Svakako da investitor mora da ispunjava sve svoje preuzete obaveze.

Dnevne novine: Postoji li opasnost da zbog javnosti neko od investitora ode iz Crne Gore?

Smatram da bi to velika šteta. Imali smo do sada situacije da je kreiran ambijent da se neki dogovori, koji se odnose na ulaganja suspenduju, obustave i tenderi ponište, a bez sagledavanja da li je ta odluka koja se donosi ispravna ili nije. Mislim da bi za nas bila velika šteta da izgubimo bilo kog investitora, pogotovo ukoliko se radi o ulagačima iz Evropske unije, jer je to poruka ostalim zemljama članicama i na osnovu toga se prosuđuje da li je neka zemlja spremna za članstvo.

Dnevne novine: U Crnoj Gori nikad niko nije odgovarao za privatizaciju. Je li to Vama logično, pošto je u drugim tranzicionim državama bilo takvih primjera?

To samo po sebi ne znači da se neće pojaviti neki događaj koji će se ispitati. Afera Telekom je prilika da se provjeri sve što se dešavalo sa tom privatizacijom ili u periodu nakon prodaje. Tako da ne bih to isključio. Svaka institucija ima svoje obaveze i vuče dalje poteze. Pretpostaviti da je svaki privatizacioni proces impregniran korupcijom ili nekom vrstom dilova je vrlo problematična pretpostavka jer vi automatski podižete optužnicu i presuđujete i kažnjavate. Mislim da to nije fer.