Manja slova Veća slova RSS

Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića agenciji MINA Business

Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Igora Lukšića agenciji MINA  Business
Datum objave: 26.09.2011 17:46 | Autor: Biro

Ispis Štampaj stranicu


Vlada je spremna na sve vrste kontakata koji će obezbijediti kvalitetno partnerstvo za stabilno upravljanje Kombinatom aluminijuma (KAP), ali na tu temu nije razgovarala sa indijskom Vedantom već nekom drugom kompanijom, saopštio je premijer Igor Lukšić.

»Ako je ovo trenutak u kome treba otvoriti temu da li patnerstvo treba redefinisati, nemam ništa protiv. Uopšte se ne radi o Vedanti, to nije kompanija sa kojom je Vlada imala kontakte«, rekao je Lukšić u intervjuu agenciji Mina-business.

Prema nezvaničnim informacijama, na Skupštini akcionara KAP-a 31. oktobra, indijska kompanija Vedanta risorsis /Resources/ tražiće da njeni predstavnici uđu u Bord direktora podgoričke fabrike. Do tada će, kako su naveli, obezbijediti još akcija na berzi koje će, sa onima koje posjeduje Vlada, biti dovoljne za kompletno preuzimanje kontrole nad nekadašnjim privrednim gigantom.

U Vladi nijesu zadovoljni stanjem u Kombinatu aluminijuma i smatraju da je nekoliko pitanja potrebno rješavati - pokretanje prerade i obezbjeđivanje dugoročnog snabdijevanja električnom energijom.

Lukšić objašnjava i da je otvoreno pitanje potreba za dodatnim restrukturiranjem dugova, a u vezi sa tim, pozicija Vlade je nepromijenjena. On tvrdi da nema prostora za novu državnu pomoć i subvencije KAP-u, odnosno neku vrstu nove finansijske injekcije.

On, kao potvrdu da je Vlada uradili pravu stvar u ranijem periodu i pored mnogih kritika, vidi u činjenici da je ove godine značajno povećan izvoz, do čega ne bi moglo doći da nije bilo oporavka industrijske proizvodnje.

Govoreći o neizvjesnoj gradnji autoputa Bar-Boljari, Lukšić je kazao da ona nije upitna, ali je potrebno shvatiti da Crna Gora nije uspjela da animira investitore i finansijere za model javno-privatnog partnerstva.

Vlada se opredijelila za taj model jer je crnogorska ekonomija mala i sa ograničenim budžetom za zaduživanje. Najnovija odluka Vlade je da sa Evropskom investicionom bankom (EIB) uđe u aranžman pripreme novog tendera za gradnju autoputa, za koji Lukšić vjeruje da će biti pripremljen naredne godine.

On je ukazao i na prednost saradnje sa EIB-om i zbog toga što će ona obezbijediti neku vrstu provjere koja će omogućiti da taj projekat bude ispraćen i novcem iz regionalnih fondova EU. 

Lukšić je objasnio da gradnja autoputa i dogradnja i rekonstrukcija postojeće putne infrastrukture jedna drugu ne isključuju. 

U Vladi su indentifikovali nekoliko regionalnih puteva koji ne zahtijevaju ogromna ulaganja i vrlo su značajani za dinamiku saobraćaja u Crnoj Gori. To su putevi od Kolašina prema Beranama, Plav-Podgorica i Pljevlja-Bijelo Polje. 

Govoreći o novom talasu krize i uticaju na životni standard građana, Lukšić je kazao da Crna Gora bilježi trendove koji su generalno dobri, kao i stabilnost kada su u pitanju cijene. 

Prema njegovim riječima, u ovoj godini crnogorski izvoz je značajno porastao. Rezultati industrijske proizvodnje su pogoršani sušama i zbog toga je zabilježena manja proizvodnja električne energije.

»Nakon prvih nekoliko mjeseci kada je došlo do cjenovnog udara kroz poljoprivredne proizvide i naftu, uslijedila je stabilizacija kojoj je pomoglo i to što smo pribjegli različitim akcizama na industrijsko gorivo čime se suzbio rast troškova proizvodnje«, rekao je Lukšić. »Generalno su indikatori mnogo bolji«.

Premijeru je jasno da građani to ne percipiraju na takav način, kao i da postoji velika razlika u društvu sada kada je prosječna zarada 500 EUR ali vlada skepsa, i prije dvije godine, kada su plate bile 300 EUR u prosjeku, ali je prevladavao optimizam. 

Lukšić smatra neophodnim vraćanje optimizma, tako što će biti pokrenuto nekoliko investicija, što će se ući u integracione faze i promovisati pojedine politike koje će stvarati uslove za povećanje zaposlenosti. Ipak, kako je dodao, ne treba biti u potpunosti rasterećen onim što se dešava u svijetu jer je vrlo ozbiljno stanje u svjetskoj ekonomiji, koje se nesumnjivo preliva i na Crnu Goru. 

U Vladi i dalje ostaju pri odluci da se ne zadužuju kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ali ne isključuju mogućnost razmatranja aranžmana predostrožnosti, kao podrške ekonomskoj politici u vremenu evropske fiskalne krize. Lukšiću je važno da je Crna Gora sa Svjetskom bankom postigla dogovor o kreditnom aranžmanu, koji je najpovoljniji mogući, značajno povoljniji od MMF-a. 

Oko 59 miliona EUR biće efektivni naredne godine što je u skladu sa projektovanim deficitarnim finansiranjem, jer budžetski manjak treba da bude oboren na 1,5 do dva odsto.

Crnoj Gori naredne godine slijedi značajno razduživanje, jer treba da servisira obaveze prema Pariskom klubu povjerilaca, Svjetskoj banci i dugove nastale od ulaganja u infrastrukturu, kao i zbog stara devizne štednja i restitucije. 

»Posao Vladi i Ministarstvu finansija otežava to što dolazi objektivno do rasta penzija, plata, socijalnih davanja. Ove godine smo na primjer već dva puta imali povećanje zarada, što je prilično ignorisano - 1. januara i jula«, kazao je Lukšić.

Prema njegovim očekivanjima, plate će 1. jula naredne godine biti oko pet do deset odsto veće nego u decembru prošle, u zavisnosti od kategorije, što je brže od rasta ekonomije.

Lukšić smatra da se moraju zaboraviti zahtjeve da se povećaju plate za deset, 20, 30 odsto kao što i dalje traže pojedini sindikati.

On je predložio da se sve što se uštedi u platnom fondu redistribuira njegovim korisnicima. 

»Ukoliko dolazi do racionalizacije platnog fonda u oblasti zdravstva ne vidim zašto bi morali opet smanjivati budžet, jer može da se iskoristi za redistribuciju tih sredstava u okviru ztog sistema«, pojasnio je premijer.

On je kao primjer naveo Njemačku, zemlju koja se najbolje nosi sa krizom i svima je pokazala kako to treba da se radi, jer su u njoj, između ostalog, prethodnih deset godina plate rasle oko šest odsto.

Lukšić tvrdi da je platni fond u Crnoj Gori iznad prosjeka malih zemalja, u kojima je inače nešto veće učešće troškova administracije, zbog čega se manevarski prostor strašno sužava.