Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Premijer Marković na Premijerskom satu: Zadovoljni rezultatima Samita u Sofiji, radi se na ekologiji i ukidanju graničnog osiguranja sa Kosovom

Premijer Marković na Premijerskom satu: Zadovoljni rezultatima Samita u Sofiji, radi se na ekologiji i ukidanju graničnog osiguranja sa Kosovom
Datum objave: 30.05.2018 12:03 | Autor: SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE

Ispis Štampaj stranicu Video Video Download Download


Služba za odnose s javnošcu Služba za odnose s javnošcu

Video: Premijerski sat - kadrovi 


                                               
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković saopštio je na Premijerskom satu da je Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji je održan 17. maja u Sofiji potvrdio da je je integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju u obostranom interesu, da ona nije dovedena u pitanje i da je, što se Crne Gore tiče, izuzetno važno to što je u Deklaraciju Samita uvršetan i granja Jaransko-jonskog saobraćajnog koridora.

 „Sigurnan da je snažna podrška razvojnim potrebama Regiona podjednako važna kao i političke poruke Samita, danas želim da se osvrnem i na drugu ravan ovog Samita, odnosno na perspektive ekonomskog razvoja Crne Gore u okviru evropskog procesa. Nedovoljna ekonomske i infrastrukturna razvijenost, prisutna je u Regionu, i zbog toga ne treba da čekamo datum pristupanja da bismo sa našim evropskim partnerima počeli konkretno da radimo na pitanjima infrastrukture, odnosno povezivanja. Ogroman je značaj dobre prohodnosti na granicama, ekonomske i trgovinske saradnje, razmjene ljudi i roba za budućnost naših država i njihov razvoj. Moramo smanjiti zagušenja na graničnim prelazima, umanjiti i eliminisati barijere u trgovini, povećati mobilnost mladih, naučnika i profesionalaca. Na nama je da otpočnemo rad na ovim pitanjima, kroz inicijative i projekte, uz čvrstu i konkretnu podršku Evropske unije i zemalja članica. U tom kontekstu za Crnu Goru je posebno važno, što sam ponovio više puta, a takođe je i sastavni dio Deklaracije iz Sofije – a to je i pitanje, odnosno saglasnost za izgradnju Jadransko-jonskog koridora, poznatijeg kao Plavi autoput“ – rekao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje šefa Kluba poslanika Demokratske partije socijalista prof. dr Miodraga Radunovića.

Premijer je rekao da je na Samitu razgovarao sa najvišim zvaničnicima država članica Evropske unije:

„Sa kancelarima Njemačke, Austrije i premijerima Finske i Holandije, razgovarao sam o svim ovim temama, kao i rezultatima i planovima koje imamo u procesu integracija. Saglasili smo se i da Crnu Goru očekuje kompleksna faza pregovora, i definisane su ključne oblasti na kojima treba raditi: od vladavine prava do daljeg jačanja ekonomske stabilnosti. Želim da sa vama podijelim i zapažanje da Crna Gora ima reputaciju konstruktivnog faktora u Regionu, i to je naš kvalitet koji svaki od partnera pozdravlja. Tokom susreta na najvišem nivou, govorilo se i o jačanju ekonomske saradnje. Konkretno, posebno su značajni rezultati razgovora kada je u pitanju jačanje bilateralne saradnje sa Finskom u oblasti energetike, o čemu će, vjerujem, uskoro biti više detalja iz Ministarstva ekonomije“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Premijer je zaključio da Ishod Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana, i njegovi zaključci, daju višestruke razloge za optimizam i da se Crna Gora rukovodi svojim prioritetima i kreće planiranom dinamikom u svakom pogledu.

„Zbog toga smo uvjereni da će države članice Unije uvažavati ove činjenice u skladu sa principom napretka na osnovu individualnih zasluga, ali i na temelju dugogodišnjeg partnerskog odnosa sa Crnom Gorom u ovom procesu, i van njega“ – rekao je predsjednik Marković.

Crna Gora i Kosovo saglasni da prevaziđu preoblem graničnog osiguranja vozila

Odgovarajući na pitanje poslanika Ervina Ibrahimovioća iz Kluba poslanika Bošnjačke stranke, koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno“ – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative o tome šta Vlada Crne Gore preduzima u pravcu ukidanja obaveze sklapanja graničnog osiguranja za motorna vozila za građane Crne Gore i Kosova premijer je rekao da Republika Kosovo nije članica Sistema zelene karte da i ne priznaje zelenu kartu kao dokaz o postojanju osiguranja te stoga građani plaćaju na granici osiguranje.

„Što se tiče konkretnog odgovora na Vaše pitanje, koristim priliku da i Vas i građane obavijestim da smo prepoznajući važnost ovog pitanja, i uz punu spremnost da pronađemo rješenje, u više navrata razgovarali na ovu temu sa predstavnicima vlasti Kosova, na visokom nivou. Posljednji put prije dva dana – tačnije 28. maja, tokom posjete ministra saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića Republici Kosovo. Prema informacijama koje su mi dostavljene, tom prilikom postignuta je saglasnost sa ministrom infrastrukture Republike Kosovo da se problem naplate graničnog osiguranja od autoodgovornosti prevaziđe. S tim u vezi, ministar saobraćaja i pomorstva je već juče, uz moju saglasnost, uputio inicijativu za pronalaženje modela za prevazilaženje ovog problema Ministarstvu finansija, koje posredstvom Agencije za nadzor osiguranja reguliše pitanja iz ove oblasti. Istovremeno, zatražio sam da se i Ministarstvo vanjskih poslova uključi u rješavanje ovog pitanja, te da se u saradnji sa nadležnim institucijama Republike Kosovo u optimalnom roku predloži odgovarajući model“ – rekao je premijer Marković.

Služba za odnose s javnošcu Služba za odnose s javnošcu

Vlada radi na zaštiti životne sredine

Na pitanje Andrije Popovića iz Kluba poslanika Socijaldemokrate Crne Gore i Liberalna partija Crne Gore šta Vlada preduzima da Crna Gora, koja je po Ustavu prva ekološka država na svijetu opravda svoj ekološki status i kada će biti eliminisane ekološke „crne tačke“ predsjednik Vlade je rekao da Vlada radi na izgradnji modernih postrojenja za upravljanje otpadnim vodama i otpadom, zajedno sa izgradnjom savremene vodovodne i kanalizacione mreže u svim crnogorskim gradovima.

„U prethodnom periodu, vrlo izraženom dinamikom sprovodile su se aktivnosti i na izgradnji infrastrukture za upravljanje otpadom. Zbog toga, nakon deset godina, mreža izgrađene infrasturkture obuhvata i: dvije regionalne deponije neopasnog otpada (Podgorica i Bar), dva reciklažna centra (Podgorica i Herceg Novi), četiri postrojenja za obradu otpadnih vozila (2 u Podgorici, po jedno u Nikšiću i Cetinju), dvije transfer stanice (Kotor i Žabljak), postrojenje za tretman bio-otpada (Kotor), 9 reciklažnih dvorišta (6 u Podgorici, i po jedno u Herceg Novom, Kotoru i Žabljaku), dva postrojenja za obradu medicinskog otpada (Berane i Podgorica) i postrojenje za tretman procjednih voda na deponiji „Livade“ u Podgorici“ – rekao je Premijer.

Predsjednik Vlade je dodao da će pored završene sanacije neuređenog odlagališta „Čarkovo polje“ na Žabljaku, tokom juna biti završena deponija na Cetinju; a da se u toku ovog ljeta očekuje završetak dugo očekivane sanacije deponije Vasove vode u Beranama, a do kraja godine i završetak radova na deponijama u Baru i Šavniku.

„Kroz izradu potrebne dokumentacije stvorene su pretpostavke za projekte koji se realizuju iz Kapitalnog budžeta, a to su transfer stanice u Andrijevici i Mojkovcu, kao i reciklažno dvorište sa sortirnicom u Beranama. Takođe, pored 8 izgrađenih i funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, Podgorici, Mojkovcu, Žabljaku, Nikšiću, Herceg Novom, Šavniku i zajedničkom postrojenju za Kotor i Tivat, tokom trećeg kvartala očekuje se završetak izgradnje postrojenja u Pljevljima, a krajem godine i u Beranama. U toku su aktivnosti za početak radova na izgradnji sličnih sistema u Danilovgradu i Glavnom gradu. Kroz donošenje Nacionalne strategije upravljanja otpadom do 2030. i inoviranog Državnog plana, definisani su modaliteti upravljanja otpadom za čitavu teritoriju Crne Gore, uspostavljanjem četiri veća centra: u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju“ – rekao je premijer Duško Marković.

Odgovarajući na pitanje novinara o poskupljenju goriva premijer je istakao da Vlada prati situaciju jer je to pitanje veoma važno za ekonomiju, privredu, građane i standard. Podsjetio je da cijena goriva ne zavisi od Vlade, već od kretanja na berzi, kao i odnosa eura i dolara. 

„Veoma pažljivo pratimo tu situaciju. Sjutra ćemo na Vladi imati osnovnu informaciju šta ovo zadnje poskupljenje znači. U ovom trenutku nijesmo dobili upozorenje od privrednika da bi ih to moglo podstaći na povećanje cijena njihovih usluga“ – rekao je predsjednik Vlade.

Kako je istakao, dobra je informacija da je juče pala cijena tone dizela na berzi i naveo da se može desiti da u naredne dvije sedmice dođe do pada cijene goriva u Crnoj Gori.

Premijer je poručio da Vlada ozbiljno prati situaciju i ako bude neophodno, spremna je da interveniše da zaštiti standard građana, ali da to ne ugrozi ekonomiju, odnosno poslovanje crnogorske privrede. 

Komentarišući najavu povratka u Skupštinu nekih opozicionih stranaka, predsjednik Marković je istakao da je to dobra vijest, dodavši: „Mislim da Crna Gora ulazi u jednu novu fazu u kojoj svaki politički subjekt, bilo na vlasti, bilo u opoziciji, a ima parlamentarni status treba da preuzme odgovornost za prioritete koje smo definisali u zemlji. Taj prioritet je evropska integracija – ona podrazumijeva svaku drugu reformu u zemlji. Nema prirodnijeg mjesta da se o tim prioritetima, o kvalitetu tog puta diskutuje nego u Parlamentu i zaista se radujem toj činjenici i mogućnosti ne samo da ove stranke nego i druge parlamentarne stranke se vrate u Parlament“. 

Naglašavajući da su vlast i Vlada spremnei da otvore prostor za dijalog, premijer je rekao da ima dosta pitanja na kojima se može zajedno raditi do sljedećih izbora, kao što je izborno zakonodavstvo koje se mora usklađivati jer se pokazalo u praksi da nije najbolje koncipirano. 

„Postoje i druga pitanja kao što je izbor Sudskog savjeta; da vidimo kako da se odredimo prema novim medijskim zakonima koji su u završnoj fazi u Vladi. Ako je parlamentarna opozicija spremna da na tom pitanju razgovaramo mi smo spremni da zastanemo sa tim zakonim kako bi čuli njihovo mišljenje. Dakle, zaista postoji dovoljno dobrih prilika da u nastavku, bez obzira šta mislimo jedni o drugima, bez obzira kolika je čija politička snaga, u Parlamentu diskutujemo o budućnosti zemlje“, zaključio je predsjednik Marković.


SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE