Pitajte predsjednika

Pitajte predsjednika

>

Premijerski sat: Članstvo u NATO-u poboljšava strane investicije, zajedničko balkansko tržište nije realno

Premijerski sat: Članstvo u NATO-u poboljšava strane investicije, zajedničko balkansko tržište nije realno
Datum objave: 28.06.2017 14:11 | Autor: SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE

Ispis Štampaj stranicu Video Video Download Download


Služba za odnose s javnošćuSlužba za odnose s javnošću

Predsjednik Vlade Duško Marković odgovarao je danas u Skupštini Crne Gore na pitanja poslaničkih klubova u okviru instituta Premijerski sat.

Premijer je govorio o stanju bezbjednosti u Crnoj Gori, o stavu naše zemlje u vezi sa inicijativom koja se tumači u pojedinim krugovima kao nastojanje na stvaranju „zajedničkog tržišta“ i „carinske unije“ Zapadnog Balkana i o procesu naših evropskih integracija.

Bezbjednosno stanje zadovoljavajuće

Na pitanje Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista o bezbjednosnom stanju u Crnoj Gori predsjednik Vlade je rekao, između ostalog, da je stanje bezbjednosti u Crnoj Gori je na zadovoljavajućem nivou, ali se osvrnuo na stanje koje je prethodilo sadašnjem.

„Naša država je u periodu dužem od godinu i po unazad bila izložena ozbiljnoj političkoj i bezbjednosnoj destrukciji, kako iznutra, tako i s vani. Stepen narušavanja političkog sistema, i pokušaji ugrožavanja funkcionalnosti institucija i njihove diskreditacije, umnogome su kod pojedinaca zamagljivali sliku bezbjedne zemlje i stabilnog društvenog ambijenta. Ipak, bez obzira na izazove sa kojima se susrijećemo, kao i na sporadični osjećaj zabrinutosti građana, možemo konstatovati da je bezbjednosna situacija na potrebnom nivou, i da se Crna Gora oduprla i poslala jasan odgovor svima koji su je podrivali i pokušali ugroziti. Tome je značajno doprinio rad ne samo policije, koja je dominantno odgovorna za stanje reda i sigurnosti, već i Tužilaštva, i drugih bezbjednosnih institucija, ali i bolja koordinacija sa ostalim državnim organima u lancu pravde i bezbjednosti. Kao što znate, najvažnija bezbjednosna pitanja razmatrana su na Vijeću za nacionalnu bezbjednost, i na osnovu zaključaka Vijeća djelovalo se uspješno i operativno u onim oblastima u kojima se i ogleda bezbjednost i sigurnost države. Nastavićemo sa tom uspješnom praksom. Ovdje svakako treba pomenuti i aspekt međunarodne saradnje, gdje je naša država nesumnjivo prepoznata kao kredibilan i pouzdan partner, i gdje kao društvo koristimo ozbiljne benefite razmjene informacija i podataka, i na osnovu toga postižemo ozbiljne rezulate. Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije u periodu iza nas ovaj vid saradnje podigli su na najviši nivo“ – rekao je premijer.

Najavivši pojačanje aktivnosti policije u turističkoj sezoni premijer je rekao da se „Država neće izvinjavati nikome zato što policija radi svoj posao u skladu sa zakonom“. „I neće biti privilegovanih ugostiteljskih objekata i prostora, niti će biti privilegovanih crnogorskih gradova. Naprotiv!“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Predsjednik Vlade je dodao da ne smatra zadovoljavajućim stanje bezbjednosti saobraćaja i najavio potrebu sveobuhvatne akcije na tom planu.

Jedinstveno tržište EU - da, ali zajedničko balkansko tržište nije realno

Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Bošnjačke stranke, koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno“ – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative o inicijativama iz regiona koje se, kako je navedeno, ponekada tumače i kao potreba stvaranja „zajedničkog tržišta“ i „carinske unije“ Zapadnog Balkana premijer Duško Marković je rekao da je naša zemljaq proces pregovora za članstvo u EU otpočela prije pet godina i da je do danas otvorila 28 pregovaračkih poglavlja od ukupno 33, dok je 3 privremeno zatvorila. Istovremeno, rekao je premijer, od susjednih država regiona, samo je Republika Srbija otvorila 10 pregovaračkih poglavlja, dok ostale zemlje regiona pregovore još nijesu ni otpočele.

„Paralelno sa ovim pristupom, Crna Gora u potpunosti podržava i sve aktivnosti koje vode usklađivanju zemalja u procesu proširenja sa zahtjevima Jedinstvenog tržišta Evropske unije. U tom kontekstu, činjenica da smo nedavno zatvorili pregovaračko poglavlje 30 – Vanjski odnosi, koje određuje trgovinsku politiku prema trećim zemljama, najbolje govori o tome na koji način treba usvajati evropske standarde. Na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel 28. avgusta 2014. godine održan je samit u Berlinu kome su prisustvovali predsjednici vlada, ministri spoljnih poslova i ministri ekonomije Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije, Austrije, Francuske, kao i predstavnici Evropske komisije, tokom koga je prvi put predstavljena ideja bliže ekonomske integracije zemalja Zapadnog Balkana. Jedan od ključnih akcenata Berlinskog procesa je da ciljeve razvoja regiona Zapadnog Balkana treba realizovati putem jasno utvrđenih regionalnih projekata, uz finansijsku pomoć Evropske komisije. Time bi se region jače infrastrukturno uvezivao i brže približavao Evropskoj uniji, kroz proces koji je komplementaran pregovorima za članstvo u EU“ – rekao je premijer.

Dodao je da uvezi sa agendom povezivanja Zapadnog Balkana naša zemlja aktivno učestvuje u realizaciji projekta u oblasti energetike kao i da će o različitim zajedničkom projektima biti riječi na samitu lidera regiona u Trstu 12. jula. Međutim, dodao je predsjednik Vlade, razlićita tumačenja Inicijative poput „zajedničkog tržišta“ ili „carinske unije“ nijesu realna.

„Iako su početkom ove godine registrovana različita tumačenja i inicijative povodom dalje integracije regiona Zapadnog Balkana, poput stvaranja takozvanih „carinske unije“ ili „zajedničkog tržišta“ regiona, na tehničkim sastancima sa Evropskom komisijom i zemljama regiona, kao i na sastancima predstavnika naše Vlade i Evropske komisije na visokom nivou, usaglašeno je da u regionu ne možemo govoriti o jedinstvenoj carinskoj odnosno trgovinskoj politici regiona prema trećim zemljama. Drugim riječima, inicijativa o formiranju carinske unije i zajedničkog tržišta Zapadnog Balkana nije realna, budući da svaka od zemalja Zapadnog Balkana svoju ekonomsku politiku vodi i usaglašava shodno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i njenim državama članicama, uvažavajući dosatno i činjenicu da sve zemlje regiona nijesu ni članice Svjetske trgovinske organizacije. Dakle, svaka od zemalja regiona Zapadnog Balakna kao članica CEFTA zone slobodne trgovine, nastavlja da vodi sopstvenu trgovinsku politiku prema svim ostalim zemljama, uz eliminisanje carinskih i necarinskih barijera u trgovini robama i uslugama sa CEFTA stranama, i nastavlja sa uklanjanjem barijera u pogledu investicija u zemlje Zapadog Balkana shodno CEFTA zakonodavnom okviru. Da budem potpuno jasan – isključivo u skladu sa našim strateškim opredjeljenjem, a to je članstvo u Evropskoj uniji, Vlada je saglasna sa jačanjem regionalne ekonomske saradnje kroz razvoj regionalnog ekonomskog područja. Ovaj proces može se voditi samo u postojećem pravnom okviru koji čine Zakon o ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i njenih država članica s jedne strane, i Crne Gore s druge strane, i CEFTA sporazuma, uz mogućnost njegovog širenja. U tom smislu, pozicija Crne Gore koja je nedvosmisleno saopštena na sastancima sa Evropskom Komisijom, jeste da je za dalje jačanje ekonomske integracije u regionu i implementaciju Akcionog plana za oblasti trgovine, investicija i mobilnosti u okviru 4 profesije (stomatolozi, ljekari, arhitekti i građevinski inženjeri), postojeći CEFTA okvir – jedini prihvatljiv pravni okvir. Sa navedenim su saglasne i ostale zemlje regiona. U tom smislu je sprovođenje aktivnosti iz Akcionog plana za razvoj regionalnog ekonomskog područja moguće kroz dodatne CEFTA protokole, bez stvaranja bilo kakvih novih institucija ili struktura“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković na Premijerskom satu.

Premijer je dodao da je Evropska komisija potvrdila da proces razvoja regionalnog ekonomskog područja zemalja Zapadnog Balkana nije alternativa za evropske integracije Zapadnog Balkana, već je to komplementarna agenda procesu pregovora za članstvo zemalja regiona u Evropskoj uniji, koji omogućava dalje otklanjanje barijera u saradnji između zemalja regiona shodno ustanovljenom pravnom okviru.

„U tom smislu, ponavljam, ovdje nema govora o stvaranju jednistvenog tržišta Zapadnog Balkana, niti o bilo kakvoj novoj regionalnoj političkoj i ekonomskoj zajednici, već se radi o podršci Evropske unije da zemlje Zapadnog Balkana, svaka svojom dinamikom, uz jaču međusobnu saradnju, postanu članice jedinstvenog tržišta Evropske unije. Dozvolite da sa vama podijelim zadovoljstvo da je Crna Gora potvrđena kao regionalni lider kada su u pitanju evropske integracije, i učinićemo sve da taj status očuvamo, a samim tim u optimalnom roku postanemo punopravna članica Evropske unije“ – zaključio je predsjednik Vlade.

U Evropske integracije treba da se uključi i opozicija

Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokrate Crne Gore i Liberalna partija Crne Gore o našim evropskim integracijama predsjednik Vlade Duško Marković je ocijenio da sjutrašnje obilježavanje pete godišnjice od početka pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom pokazuje napredak koji smo ostvarili.

„Za proteklih pet godina sazrijevali smo i napredovali u najširem društvenom, demokratskom i institucionalnom smislu, naučili mnogo lekcija i uspjeli unaprijediti svaki segment koji je bio upisan u našoj evropskoj agendi. Javna uprava je napredovala kako u razumijevanju, tako i u vještinama da uspješno pregovora, ali što je važnije, da zrelo i odgovorno sprovodi i implementira evropske politike. I sama Vlada je učinila dodatni podsticaj u pravcu uspješnog sprovođenja pregovaračkog procesa – danas Crna Gora ima Ministarstvo evropskih poslova, poseban resor koji se bavi tim pitanjima, već sam to rekao u nekom od prethodnih odgovora. Upravo zbog toga, uvjeren sam da će Crna Gora uraditi sve što je u domenu njenih institucija, da do kraja mandata ove Vlade završi proces pregovora o pristupanju EU. Dakle, završi proces pregovora. To je svakako ono čemu težimo od prvog dana pregovaračkog procesa, a u određenoj mjeri to smo i obećali svojim građanima. Dodatno nas u našoj ambiciji ohrabruje nedavna izjava komesara za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Johanesa Hana, da očekuje nova pristupanja u narednom sazivu Evropskog parlamenta, odnosno Evropske komisije, u periodu 2019-2024.“ – rekao je premijer Marković.

Premijer je rekao da smo svjesni činjenice da je Evropska unija danas suočena sa mnogim krizama i izazovima, koji će moguće zahtijevati transformaciju njenih institucija i odgovarajućih politika, i da će zajednica u koju ćemo ući – vjerovatno biti drugačija nego današnja, ali da bez obzira na sve to mi ulazimo u fazu zatvaranja poglavlja.

„Sa 28 otvorenih i 3 zatvorena poglavlja Crna Gora predvodi zemlje koje se nalaze u procesu proširenja, i to je podatak koji sa respektom izgovaraju mnogi evropski i izvanevropski zvaničnici. Činjenica je i da se danas u brojnim demokratskim i ekonomskim segmentima ne razlikujemo od mnogih zemalja članica! Predali smo 30 pregovaračkih pozicija, a očekujem da će već sjutra Vlada usvojiti 31. poziciju, dok intenzivo radimo na još jednoj, što nam daje dovoljno argumenata da do kraja godine uvećamo svoj pregovarački bilans. Bilježimo internu spremnost za otvaranje preostalih poglavlja do kraja godine, kao i nastavak zatvaranja novih poglavlja. Od 13 poglavlja u kojima smo imali početna mjerila, njih 12 dostignuto je, a ostalo je da mjerila ispunimo samo u još jednom poglavlju, što ćemo i uraditi u narednih par mjeseci. U smislu predstojeće kratkoročne dinamike, očekujemo da do kraja godine otvorimo pregovore u preostalim poglavljima gdje smo predali pregovaračke pozicije (Poglavlje 2 – Sloboda kretanja radnika, Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), kao i ona za koja su pozicije u izradi (Poglavlje 17 – Ekonomska i monetarna unija i Poglavlje 27 – Životna sredina), a da do kraja godine predamo i posljednju poziciju, za poglavlje 8 (Konkurencija), gdje upravo radimo na ispunjavanju preostalih početnih mjerila. I jedno od tih mjerila će biti na dnevnom redu, nadam se uskoro, i u ovom Parlamentu. Na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji, pored otvaranja dva nova poglavlja, započeli smo i proces zatvaranja pojedinih poglavlja sa završnim mjerilima, zatvorivši poglavlje 30 – Vanjski odnosi. Dakle, gotovo da smo zaokružili proces otvaranja poglavlja i započeli novu fazu njihovog intenziviranog zatvaranja. Iako je to već pomenuto, želim da naglasim da poseban fokus stavljamo na pregovore u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava, i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost – gdje su naša očekivanja da uskoro ostvarimo internu spremnost u smislu ispunjenosti 83 privremena mjerila. Upravo u ovoj oblasti, dinamika reformi bila je na vrhuncu, o čemu dovoljno govori donošenje preko 60 reformskih zakona, osnivanje i početak rada više novih institucija uz kontinuirano jačanje postojećih, ali i jasan i vidljiv bilans ostvarenih rezultata u sprovođenju reformi, koji u skladu s novim pristupom daje potrebne podsticaje daljem napretku u pregovorima“ – rekao je premijer.

Predsjednik Vlade je rekao da istraživanja pokazuju da 76% građana podržava članstvo naše zemlje u EU te da bi stoga i poslanici opozicije trebalo da budu aktivni u tom procesu.

„Imajući u vidu da je proces evropske integracije zapravo proces čitavog crnogorskog društva, te da podrška građana za članstvo u EU prema istraživanjima iznosi 76 procenata – bio bih kao premijer mnogo zadovoljniji kada bih u ovoj sali vidio kolege poslanike iz opozicionih stranaka. Jer i oni prirodno predstavljaju tih 76% crnogorskih građana koji žele Crnu Goru u Evropskoj uniji. Da iz poslaničkih klupa, a ne izvan njih, doprinose kvalitetu reformi i učestvuju u odlučivanju o najvažnijim pitanjima iz tog procesa. Time bi i oni sami pokazali svoju političku zrelost da sjutra kada postanemo članica, imaju priliku uticati i na evropske, a ne samo na nacionalne politike i odluke. Svakako, možemo biti sigurni u jedno – Vlada će učiniti sve da oko ovog cilja okupi i mobiliše kapacitete cijelog društva, svjesna značaja njihovih doprinosa ovom procesu. Upravo sa svim granama vlasti, u saradnji sa poslovnom zajednicom, civilnim sektorom, medijima i svim segmentima društva, sprovodićemo u mandatu ove Vlade dalje reforme za novu budućnost Crne Gore i naših građana“ – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković na Premijerskom satu.
Transkript odgovora predsjednika Vlade Duška Markovića na pitanja šefova poslaničkih klubova u okviru premijerskog sata možete preuzeti ovdje.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE